Jasmin Terović (SDA), novi (stari) direktor KJKP „Tržnice-pijace“, susreće se sa starim problemom. Bivši i neki sadašnji radnici nastavljaju na sve načine dokazati suvlasništvo nad privatnim kapitalom preduzeća, iako sve upućuje na to da je predratna privatizacija bila nezakonita. Podsjetimo, neki od radnika/tužitelja ranije su za Žurnal otkrili kako je vlasnik „HIFA-Oil“ Izudin Ahmetlić već otkupio veliki broj prava na dionice od bivših radnika

„Elektroprivreda BiH“ sredinom aprila objavila spisak firmi koje su krive za težak profesionalni prekršaj u ovom preduzeću. Na tom spisku našla se i firma „INZA“ d.o.o. Nekoliko dana kasnije, „Elektroprivreda BiH“ za najpovoljnijeg ponuđača na tenderu vrijednom skoro 420.000 KM bira konzorcij kojeg čine firme iz grupacije „INZA“

Proteklih nekoliko mjeseci brojni građani svjedočili su o tome kako su bili primorani privatno, o svom trošku, kupovati lijekove koji mogu pomoći u liječenju oboljelih od COVID-19. Bolnice nisu imale tocilizumab iako se ovaj lijek nalazi na Listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti FBiH. Situacija se razlikuje od kantona do kantona. Hoće li građanima biti refundirani troškovi?

Prije više od tri godine usvojene su izmjene zakona kojima su povećane akcize na gorivo. Od najavljenog zamaha u cestogradnji, novih investicija i masovnog zapošljavanja – nismo puno toga dobili. Novac od akciza troši se na krpljenje budžetskih rupa, dok za gradnju novih kilometara autoputeva dižemo kredite. Istovremeno, JP „Autoceste FBiH“ povećava broj zaposlenih, isplaćuje stimulacije, kupuje nove automobile…

Danas je Svjetski dan slobode medija. Prema relevantnim izvještajima, stanje slobode medija u BiH ocijenjeno je kao loše. Uvrede, prijetnje, prozivanja, hapšenja, napadi, tužbe, optužbe – samo su neki od izazova s kojima se suočavaju novinarke i novinari u našoj zemlji

Javne nabavke vozila možda jesu nemoralne, ali same po sebi nisu nezakonite. S druge strane, kršenja zakona u određenom broju javnih nabavki vozila rijetko se sankcioniraju, a kazne su simbolične. Analiziramo još dvije nabavke vozila za koje postoji sumnja da nisu u potpunosti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama

Izmjenama i dopunama Plana nabavki FUCZ-a planirano je da se potroši više od pola miliona maraka iz sredstava posebne naknade. Prošle godine je na računu bilo oko 24 miliona maraka, da bi u toku prvog vala pandemije iznos „pao“ na oko šest i po miliona maraka

Neformalna grupa građana „Spasimo Drinu“ je zbog sporne gradnje obaloutvrde u Goraždu podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Muhameda Ramovića, pomoćnika Envera Adžema i drugih NN lica. Kada su pitali Tužilaštvo BPK šta je urađeno povodom njihove prijave, glavni kantonalni tužilac im odgovara: „Očigledno je da vam se žuri...“

Iako je pažnja javnosti usmjerena najviše na Sarajevo, Mostar, Tuzlu ili Zenicu, borba protiv koronavirusa vodi se i u drugim mjestima u Federaciji BiH. U bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj situacija nikada nije bila ozbiljnija, a „borba“ s kisikom je svakodnevna. Kantonalnoj bolnici u Bihaću blokiran je račun, a Goraždu nedostaje medicinskog osoblja

Ugovor vrijedan skoro 400.000 maraka direktor Adnan Terzić dodijelio jedinom ponuđaču, mostarskoj firmi „GUMA M“. Specifikacije iz tenderske dokumentacije upućivale su na samo jedan model vozila, a tražene tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača onemogućile su brojne firme da se uopće jave na tender

Pandemija niti izbor novog gradonačelnika nisu spriječili Abdulaha Skaku da do posljednjeg dana mandata potpisuje ugovore i troši javni novac. Prema ustaljenoj praksi, dominiraju direktni sporazumi, a izbjegava se i provođenje transparentnijih postupaka

Our country has poor basic infrastructure. This is just one of the reasons why direct foreign investments in BiH are at a modest level. Several investments worth hundreds of millions of marks have been announced in Vareš alone over the past few years. To date, little has been realized

Naša zemlja ima lošu baznu infrastrukturu. To je samo jedan od razloga zašto su direktne strane investicije u BiH na skromnom nivou. U posljednjih nekoliko godina samo je u Varešu najavljeno nekoliko investicija vrijednih stotine miliona maraka. Do danas, malo toga je i konkretizovano

Direktor AVP Sava uputio zahtjev Gradu Goraždu u kojem traži dokumente koji su neophodni za uklanjanje ade iz Drine. Tender proveden i prije nego što su dobili tražene dokumente. Novoizabrani gradonačelnik Ernest Imamović i dio građana protiv uklanjanja simbola Drine i Goražda. U narednom periodu o ovom pitanju će raspravljati i Gradsko vijeće

FUCZ je na početku pandemije mimo zakona potrošio više od 18 miliona maraka. Evo šta je još FUCZ nabavljala tokom 2020. godine i koliko je ugovora dodijeljeno Kolićevom „KM Tradeu“ od 2014. godine

Službenici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH izvršili nadzor nad radom AMUS-a. Generalna direktorica Stručne službe Lejla Trnčić za vrijeme neplaćenog odsustva imala konsultantski ugovor s AMUS-om. Isplaćivane su joj i akontacije na plaću, iako to AMUS ne smije raditi. To je samo jedna u nizu nepravilnosti

Otkad je na čelu Bolnice “Mlječanica”, Darko Banjac je potpisao ugovore vrijedne preko dva miliona maraka. Najveći dio sredstava osiguran kreditom. Novac većinom potrošen na rekonstrukciju postojećih objekata i izgradnju novih. Tzv. cjepkanje nabavki, dodatni radovi i neprovođenje transparentnijih postupaka osnovne su karakteristike javnih nabavki koje je provela Bolnica “Mlječanica” pod vodstvom Darka Banjca

Elektroprivreda BiH 2017. godine tražila oslobađanje od primjene Zakona o javnim nabavkama, a iz Agencije za javne nabavke BiH im je saopćeno da ne ispunjavaju uslove za to. Nakon imenovanja Tarika Rahića za v.d. direktora Agencije, iz Elektroprivrede BiH tražili reviziju iznesenog mišljenja

„Hidroelektrane na Drini“ potpisale ugovore ukupne vrijednosti 96.000 maraka bez PDV-a sa četiri sportska kluba za reklamiranje preduzeća. Istovremeno, dok otpad prijeti da ugrozi proizvodnju hidroelektrane, direktor Perišić izjavljuje da preduzeće ima samo jedno specijalizirano vozilo za otpad

Dok nelegalni šljunkari godinama, bez ikakvih dozvola, vade šljunak iz korita rijeke Bosne, ali i s obližnjih poljoprivrednih zemljišta, nadležne institucije odgovornost prebacuju jedni na druge. S ciljem da zaštite životnu sredinu i smanje rizik od poplava poput onih iz 2014. godine, neformalna grupa građana iz dobojske regije već mjesecima radi na dokumentiranju i prijavljivanju nelegalnih radnji šljunkara