To nije zakon protiv terorizma već zakon koji omogućava državi dodatno ovlašćenje da ubija Palestince u režimu koji je zasnovan na radikalnoj nejednakosti između Jevreja i Arapa. To će omogućiti selektivno kažnjavanje samo Palestinaca, što je suštinska eskalacija njihovog ugnjetavanja.

Iako bi u roku od dva sata bilo kojem drugom građaninu, u novom naslovu, (režimski) mediji objavili identitet sa svim detaljima smrti, ovog puta birane su riječi i u oglašavanju Okružnog javnog tužilaštva. „Tijelo lica B.K, rođenog 1974. godine u Banjaluci pronađeno je u blizini vikendice u naselju Česma. Pored njega je pronađen pištolj.

Zanimljivo, iako je riječ o visokorangiranom funkcioneru izuzetno bliskom vladajućoj strukturi, ni sinoć ni jutros o ovome se nije oglasio ni MUP RS niti je bilo kakvu vijest objavio javni servis građana Radio-televizija RS.

Moja reputacija je mnogo veća od moje prodaje, izjavio je čuveni inovator zvuka

Za „hitne intervencije na održavanju gradskog zelenila“ gradonačelnik Stanivuković iz budžeta je spreman dati 659.800 KM. Estetici koju samo on razumije uskoro će dodati i spomenik knezu Lazaru, a građani će ga platiti nevjerovatnih 1.777.485 KM. U krugu od samo desetak kilometara od zgrade Gradske uprave Banjalučani nemaju redovno snabdijevanje vodom, kanalizacionu mrežu, smeće se odvozi samo dva puta sedmično, naselja su bez kontejnera, rupe po ulicama preduboke, vrtića nema dovoljno, a Grad duguje dobavljačima.

Izvodi iz govora Josipa Broza Tita na narodnom mitingu u Splitu 1962. godine.

SDA i HDZ uspostavili su svoje elektroprivrede, telekome, pošte  i druga javna preduzeća, svoja ministarstva i jedni drugima nisu remetili i neće remetiti i dalje pljačku “svog plijena”, ukoliko ponovo postanu partneri u vlasti nakon oktobarskih izbora.

Kolumna šefa Misije OSCE-a u BiH, Ricka Holtzapplea, povodom Svjetskog dana slobode medija

Nizamu Hećimović bivši partner ubio je 11. avgusta 2023. u Gradačcu. Nizama nije dočekala sudsku zabranu mjere prilaska, kao što je nisu dočekale i brojne druge žene, prije i nakon njenog ubistva.

Stajali su i gledali kako padaju jadne kućice, žene su čučale, djeca sjedila na kartonskim kutijama. Sigurno su se čudili, kao i ja, kako zidovi lako padaju pred mašinama, sačinjeni od drveta, kartona, gipsa, slojeva tapeta i kreča...

U osmom nastavku Dossiera divljeg detektiva objavljujemo izbor iz lirike Enriquea Lihna, čileanskog pjesnika, dramatičara i romanopisca.

Nakon 134 godine od formiranja zeničke željezare, sadašnji vlasnici prijete gašenjem proizvodnje čelika. Imaju neke druge namjere. Zato su danas, ne samo željezarci nego i kolege iz drugih firmi metalske industrije, protestnim skupom na dan koji bi trebao slaviti radništvo, iskazali bojazan i nezadovoljstvo onim što se dešava.

Prema registru firmi „LTL TIM“ je osnovana juna prošle godine, a direktorica je Lamija Ćeremida. Osnivači su nekoliko fizičkih i pravnih lica, Željko Dumonjić, Melina Hubjer, Husein Tokić, TLG Travnik i „L TIM“ Sarajevo. Prema sudskom registru direktorica firme „L TIM“ je isto tako Lamija Ćeremida, a vlasnik je – Zlatko Lagumdžija. Možda nije nevažno reći da je direktorica Ćeremida njegova svastika.

Impuls je u više navrata pisao o ovoj aferi i nastojanju mještana Podnovlja i predstavnika ZZ Podnovlje, da spriječe uzurpaciju zemljišta, kojom se, ugrožava njihov normalan život na tom području.

Radnička borba ne svodi se samo na jedan dan već na kontinuirano djelovanje, poručuju iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti

Džaba je pisao stari partizan, ništa nismo naučili, sve greške smo iznova počinili, sve žrtve još jednom podnijeli i spremni smo sve ponoviti.

Sjedim kostobolan, gledam kroz prozor u crnu, crncijatu američku noć. A onda je jato svitaca izišlo iz šume. Hiljade njih su ispred mene, i njihova svjetlost pada na našu cestu.

IT tender nasljednik nekadašnjeg „Prointera“ ponovo je zvijezda aprila. Goran Maričić, direktor PU RS, namijenio je „Tehnotimu“, a onda mu i dodijelio ugovor za nabavku pet servera vrijedan – 2.012.388 KM. Iako osnovana tek prije godinu i po, firma je nanizala 44 javna posla. Rijetko u konzorcijumima i češće kao samostalni ponuđač došla je do ugovorene cifre od 8.315.749 KM.

Nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020–2022. godine iznosili cca 381 milion KM.