Među ruševinama
Fotografija koja se nalazi na naslovnici naše Čitanke snimljena je 22. septembra 1940. godine u londonskoj biblioteci Holland House, jutro nakon što ju je pogodila nacistička avio bomba.
Na njoj tri džentlmena u savršenom miru prebiru po policama, usred čistog haosa.
Možda je bio vikend ili nešto slično pa tog dana nisu morali u kancelarije? Možda su se tog jutra probudili, pojeli tanki ratni doručak, popili čaj bez šećera, obrijali se hladnom vodom, očetkali šešire, uglancali cipele i odlučili da kao i svakog vikenda prošeću do biblioteke, vrate pozajmljene knjige i uzmu nove? Zamišljamo ih kako lagano šetkaju do svoje omiljene knjižnice, dok im nad glavama reži Luftwafe, a sirene vazdušne opasnosti podgrijavaju mozak.
Naravno da ne možemo znati o čemu ova veličanstvena trojka razmišlja, možemo samo pretpostavljati. Zašto to čine? Svako od nas, ako to želi, mogao bi pronaći svoje razloge za njihovo ponašanje. To objašnjenje mnogo govori o nama.
Alberto Manguel u Povijesti čitanja (Prometej, Zagreb, 2001) zapisuje svoje. Možda bude slično vašem.
- Oni ne okreću leđa ratu niti zanemaruju razaranje. Oni ne uzimaju knjigu bježeći od vanjskoga života. Oni pokušavaju biti ustrajni boreći se u neravnopravnim okolnostima; oni potvrđuju opće pravo na pitanje; oni pokušavaju još jednom – među ruševinama, u zapanjujućem saznanju koje čitanje ponekad pruža – pronaći razumijevanje.
...
Pred vama je prvi broj naše Čitanke. U ovom izdanju nema čvrste koncepcije, autore nismo povezali ni stilski niti tematski. Ipak, povezuje ih nekoliko stvari, poput činjenica da su odreda zanimljivi i da potiču iz BiH, ali nama je najvažnije da su svi oni prijatelji Žurnala. Koji čitaju u haosu i pišu među ruševinama.
Bez brige, imamo mi još mnogo prijatelja. Očekujte skoro drugi broj.
Tatjana Bijelić: VEČERI POEZIJE
Tanja Stupar Trifunović: NESTOR
Selvedin Avdić: SEDAM STRAHOVA (odlomak)
Lamija Begagić: VIŠI NIVO SAMOĆE
Ozren Kebo: BRILJANTAN OGLED O SPOROSTI/SVE JE DOBRO
Emir Suljagić: SAMOUK (odlomak iz romana)
Dragoslav Dedović: ZA KLAVIR I DIDŽERIDU
Ahmed Burić: POSLJEDNJE SUZE NAFTE I KRVI
Koraljka Kurcenberger: ČUDESNE POSUDE
(zurnal.info)
Sjednica Vijeća Ustavnog suda RS-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na kojoj će razmatrati zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi bit će održana 20.aprila, u Banjoj Luci.
Zakon o referendumu je 10. februara izglasala Narodna skupština RS-a na posebnoj sjednici, a Klub Bošnjaka je 12 dana poslije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na taj zakonski akt.
Nakon što na Vijeću naroda RS-a nisu prihvaćeni amandmani tog kluba, a zatim nije bilo dogovora ni na Zajedničkoj komisiji Vijeća i Narodne skupštine RS-a, Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u upućen je na konačno odlučivanje Ustavnom sudu RS-a.
Ključni amandmani predloženi od Kluba Bošnjaka odnosili su se na problematiku preciznog određivanja u Zakonu o referendumu i građanskim inicijativama tzv.zabranjenih pitanja za predlaganje na referendumu, a to su pitanja koja se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.
Amandmani su se odnosili i na organe koji treba da provode referendum, na zatjev da, uz Narodnu skupštinu, o zakonu i referendumskim pitanjima odlučuje i Vijeće naroda RS-a, te na zahtjev da i mjesna zajednica ima pravo odlučivanja putem referenduma o nekim svojim vitalnim pitanjima.
Srpski delegati Vijeća naroda RS-a ranije su odbaci sve amandmane bošnjačkog kluba uz tvrdnju da Zakon o referendumu ne ugrožava interese nijednog naroda i da je usvojen u skladu s Ustavom RS-a.
(Fena)
Zijat Mušić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pripremio je izmjene zakona koji nalaže reviziju budžetskih davanja korisnicima boračko-invalidske zaštite, donesenog krajem prošle godine.
Rasprava o Mušićevim izmjenama planirana je za 28. april u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.
Kad je zakon koji on želi mijenjati donesen, rečeno je da nalaže reviziju određene vojne i medicinske dokumentacije da bi se utvrdilo kome iz boračke populacije treba, a kome ne, nastaviti isplatu određenih mjesečnih naknada iz federalnog budžeta.
Pošto je rašireno mišljenje da treba utvrditi da li među korisnicima ima i onih koji su naknade stekli na osnovu diskutabilnih uvjerenja, Mušić, tvrdeći da postojeći zakon nema efikasne mehanizme za otkrivanje dezertera, predlaže da dokaz, i to neoborivi, za nečije učešće u odbrambenim jedinicama i pride za eventualno ranjavanje budu - uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.
„Završetkom agresije, početkom 1996., sve jedinice u oružanim snagama su izrađivale precizne spiskove svojih pripadnika tokom cijelog rata na osnovu kojih su u ministarstvu odbrane izdavana uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama.
Svaki pripadnik oružanih snaga je potpisivao tačnost svojih podataka u navedenim uvjerenjima i smatram da je to najtačnija evidencija o pripadnosti i učešću u oružanim snagama.
Svi kasniji provedeni upravni postupci kojima je dokazivana pripadnost treba da budu predmet revizije.
Dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim plaćama olakšat će revizorskim timovima cjelokupni rad a privremena obustava isplata bit će zasnovana na zakonito izdatim i od korisnika potpisanim uvjerenjima“, naveo je Mušić u svom prijedlogu.
Kako su budžetske uštede jedan od bitnih ciljeva zakona o reviziji, Mušić tvrdi da bi izmjenama koje on predlaže uštede bile trenutne i znatne.
(Fena)
Veljko Marić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, nedavno je postao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Ništa previše čudno, da se Marić u SNSD nije učlanio na sjednici Vlade RS, te da Dodik kupovinu novog igrača nije obznanio u Administrativnom centru, gdje ga je i «predstavio» svojim «vjernim navijačima». Nakon toga odmah su uslijedila i obećanja o novim investicijama, a Dodik je u stilu Florentina Pereza najavio tri miliona maraka za izgradnju studentskog doma u Foči. Koliko je Marić dobio ne zna se, ali je sigurno da će do daljnjeg ostati Dekan Medicinskog faklteta, a ponešto će se namaći i tokom izgradnje doma. Obznanjujući ovaj transfef u zgradi vlade, Dodik je pokazao da on već odavno živi u jednopartijskom sistemu, tačnije društvu jednog lica i dodatno potvrdio svoju tezu da je ogromna većina funkcionera u ovoj zemlji tek hodajuća vreća krompira, na kojoj je vidno istaknuta cijena. Marić je ovu jeftinu filozofiju lažnog vožda u potpunosti potvrdio oblačenjem dresa koji je obožavao «još od malih nogu».
VREĆE KROMPIRA
Nije Marić jedini vreća krompira, već ih je u ovom entitetu, nažalost, na desetine hiljada. Uostalom, Dodik je SNSD doveo u poziciju najjače stranke u BiH djelujući po principu «velikog stomaka», što će reći da je gutao sve one koji su htjeli biti progutani, pri tom se nimalo ne gadeći, niti gledajući da li dolaze iz SDS-a, PDP-a, SP-a, ili neke druge partije, organizacije, NVO.... Uostalom, u vrhu «partije» su negdašnji socijalisti Nebojša Radmanović i Igor Radojičić, svojevremeno visoki funkcioneri SP RS, koji su se zakleli Dodiku na vjernost prije cijele decenije, razvaljujući matičnu stranku na čijem je čelu bio Živko Radišić, nekadašnji član predsjedništva BiH. Rukovodstvu SNSD-a pripada i Nikola Špirić, politička prostitutka, koji je od šešeljevih, preko sds-ovih, pdp-ovih i ko zna sve još čijih postelja stigao u bordel lažnog vožda. Špirić je svoj prelazak u «partiju» naplatio suvim zlatom, kućama i stanovima u Beču i Banjaluci, te enormnom svotom novca, čiji je 
najveći dio zaradio radeći na nikom potrebnim i nikad realizovanim «ekonomskim projektima».
POLTRONSKI DVOJAC
U vrhu je bilo i SDS-ovaca, poput pokojnog predsjednika RS Milana Jelića. On je svojevremeno, davne 1998. godine, nakon što je Dodik postao premijer, u pratnji Uroša Gostića prispjeo na njegovo (tada) seosko imanjce sa torbom punom para. Pokojni je svoj nastup u SNSD-u debelo platio, ali ga je kasnije i naplatio, jer su njegovi nasljednici u ostavinskoj raspravi podijelili nekoliko desetina miliona evra i nekoliko desetina stambenih jedinica. Samo dva dana prije isteka predizborne kampanje 2006. godine, lažnom voždu su pristupili Miroslav Mikeš i Tihomir Gligorić, obojica iz Socijalističke partije. Bilo je zaista ogavno gedati i slušati taj poltronski dvojac kako obrazlaže ulazak u Harem. Obojici se isplatilo, jer je Gligorić postao direktor Geodetske uprave RS, a Mikeš delegat u Vijeću naroda NS RS, a ostao mu je i politički uticaj u ovdašnjem pravosuđu, zahvaljujući kojem je stekao enormno bogatstvo. Istina, bilo je onih u SNSD-u poput mladog junoše Dubravka Suvare koji su se pobunili zbog kupovine isluženih igrača, ali Mikeš je tada SNSD optužio za antisemitizam, pa je sve leglo nakon Dodikove intervencije.
«Gutanje» se nastavilo, što svjedoči slučaj Marić, ali i hiljade drugih «vreća krompira», koji su pristupili Dodikovoj stranci. Kada je PDP istupio iz koalicije sa SNSD-om, taj postupak «principijelno» je osudio njihov član i tadašnji ministar rada Boško Tomić. Nakon raspada saveza, Tomić je napustio ministarsku funkciju, ali i PDP i postao direktor Zavoda za zapošljavanje RS. I brat mu je ostao direktor jedne paljanske firme, pa je principijelnost sasvim solidno materijalizovana. Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO, takođe je bio uvaženi član PDP-a, a sada je uvaženi član SNSD-a i to Glavnog odbora. Postupio je kao i Tomić, a stanovi u Beogradu svjedočanstvo su kvalitetne odluke.
ULAZNICA ZA KRIMINAL
Tako je to u načelu (entitetski nivo), ali je prelazaka bilo i u detalju (opštine), gdje ćemo navesti samo dio primjera, jer je nemoguće sve nabrojati. Čelnici opštine Rogatica samo su marionete u rukama stvarnih gospodara ovog gradića, što jesu Milorad Jagodić i Tomo Ujić, uvaženi članovi SNSD-a, vlasnici ovdašnjeg agrokombinata i uz to čelnici šumskog gazdinstva Rogatica. Jagodić i Ujić, dugogodišnji članovi SDS-a, vrlo brzo su preko tamošnjih polja i šumara preplivali u SNSD, i tako se, bar zasad, spasili zatvora, jer su vinovnici najveće privatizacione pljačke u ovom kraju, u kojoj je država izgubila desetine miliona maraka, a stotine radnika ostalo je na ulici. Oni su potpuno nezakonito došli u posjed ogromne imovine, privatizujući «Agrokombinat», na način da je sve od početka do kraja čist kriminal, zbog kojeg niko nije odgovarao. Ova firma svorena je 1995. godine od nekoliko rogatičkih preduzeća, potpuno nezakonitim odlukama tadašnjeg ratnog predsjedništva opštine, listom esedesovaca.
Firme poput Prometa i Klaonice, koje su bile u mješovitoj svojini i gdje su radnici imali ogroman broje akcija, pretvorene su u državne. Ove odluke poništio je Ustavni sud ovog entiteta, ali ko za pravo haje, te su 2004. godine Jagodić i Ujić za svega 329 hiljada maraka, i bez znanja Upravnog i nadzornog odbora i Skupštine akcionara, kupili više od pola Rogatice. Oni gazduju nebrojenim poslovnim prostorima, koje izdaju pod zakup, a novac uzimaju u kešu. Nekoliko poslovnih prostora na Baščaršiji, milionske vrijednosti su odavno prodali, pare strpali u džep i kupili kućerine i nekretnine u Beogradu. Uz sve to, prisvojili su potpuno nezakonito preko hiljadu hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je u državnoj svojini. Čak su ga uspjeli uknjižiti na sebe, a značajan dio su već rasprodali, premda na to nisu imali nikakvo pravo. Istjerani i opljačkani radnici obraćali su se svim entitetskim institucijama, Komisiji za reviziju privatizacije, pa čak i Dodiku lično, ali niko im nije izišao u susret, iz prostog razloga što su pljačkaši Jagodić i Ujić sada visoki funkcioneri esenesdea.
NEŠTO I ZA SLAMARICE
Ima onih koji su prešli u «partiju» a da javno nisu uzeli «crvenu knjižicu». Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta, nije postao član SNSD-a, ali kao da i jeste, jer je stajući u odbranu aktuelnog «Miloševića» zaslužio mjesto dekana. Popović je važio za okorjelog SDS-ovca, ali dekanska je tuga pregolema. Tu je još jedan okorjeli SDS-ov igrač - Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS. Narečeni je spreman braniti lik i djelo i svijetlim oružjem ako treba, jer mu je Vožd omogućio koncesiju za vađenje šljunka, zaposlio kćerku, a našao se tu i stan u Banjaluci... Šta je sve dobila Ranka Mišić, šefica Sindikata, još uvijek nije do kraja poznato, ali je postala najžešći Dodikov fan. Po njegovom nalogu rasturila je Sindikat, radnicima koji su ostali bez posla kaže da su sami krivi za to, fingira štrajkove, izmišlja sastanke sa «poslodavcima»..., riječju: čini sve da svi oni koji su ostali «na ulici» na ulicu ne izađu. Mišićka se skućila, ponešto ima i na knjižici, još više u slamarici, tu je i «pratnja» mladog mesa, sve u svemu nije loše za jednu sredovječnu djelimično pismenu «gospođu». I Rade Rakulj, šef penzionera, vjerna je «vreća». Još nije predložio ukidanje penzija, a hoće, jer mu člantvo u brojnim Upravnim odborima omogućava da živi i bez te crkavice. Kada im se doda Branko Dukić, predsjednik saveza logoraša, menažerija je potpuna. Dukićevoj organizaciji, Dodik u danu prebaci po nekoliko stotina hiljada maraka, a on mu zauzvrat omogućava da istrajno radi na pretvaranju Republike Srpske u logor u kojem je jedino voždova «batina iz raja izašla».
Moglo bi se nabrajati unedogled, ali čemu. Prije neko veče Aleksandar Džombić reče da na eskro računu Vlade RS ima još 520 miliona maraka, što će reći da prostora za prelaske još uvijek ima. Uostalom, prelazni rok ovdje stalno je otvoren.
Papa Benedikt XVI izjavio je u subotu, na početku dvodnevne posjete Malti, da je crkva "ranjena našim grijesima", ne spominjući direktno skandal oko seksualnog zlostavljanja koje su počinili katolički svećenici.
Tokom razgovora s novinarima u avionu kojim je poletio za Maltu s aerodroma u Rimu, papa nije spominjao skandale u Evropi i SAD-u, ali je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi rekao da je Benedikt XVI mislio na slučajeve zlostavljanja djece koje su proteklih desetljeća činili katolički svećenici.
Govoreći na talijanskom, papa je rekao da Malta, gdje je 95 posto stanovnika katolica, voli crkvu i tijelo Kristovo, "iako je to tijelo izranjavano našim grijesima", prenio je Reuters.
Papa Benedikt XVI (83), koji se već sastao sa žrtvama zlostavljanja u SAD-u i Australiji, razgovarat sa još njih, naveo je Lombardi. Za sada, međutim, nije poznato da li će se na Malti sastati sa 10 muškaraca koji tvrde da su bili zlostavljani i koji su tražili sastanak s njim.
Novinari u avionu su bili razočarani što papa nije izravno govorio o zlostavljanju, ali je konkretnije govorio o oblaku vulkanskog pepela s Islanda koji se proširio iznad srednje i sjeverne Evrope i napravio haos u zračnom prometu.
"Nadajmo se dobrom putovanju s ovim tamnim oblakom koji se nadvio nad dijelom Evrope", kazao je papa.
Papa je otputovao jednim od rijetkih letova s aerodroma u Rimu zbog problema koje je u zračnom prometu izazvao ogromni oblak pepela koji se podigao u atmosferu nakon erupcije vulkana.
"Air Malta" je saopćila kako očekuje da će se papa u nedjelju moći nesmetano vratiti u Rim, kako je i planirano.
(Fena)
Srbijanski predsjednik Boris Tadić u petak je objavio članak pod naslovom "Isprika za Srebrenicu" u rubrici mišljenja, najtiražnijeg američkog dnevnog lista The Wall Street Journal, a prenosi Hina.
"Pokolj hiljada bosanskih Muslimana u gradu Srebrenici u julu 1995. predstavlja jedno od najtragičnijih poglavlja jugoslavenskih građanskih ratova 1990-ih", navodi Tadić u članku u kojem ističe da je skupština Srbije 30. marta prihvatila deklaraciju o Srebrenici u kojoj "nedvosmisleno osuđuje ratne zločine koji su tamo počinjeni".
Deklaracija je, po njegovim riječima, proizvod apsolutne posvećenosti Srbije obnovi povjerenja i promicanju prijateljstva i razumijevanja između dva ponosna naroda u regiji.
Tadić ističe da u tom "dokumentu bez presedana - prvom takve vrste na zapadnom Balkanu", skupština Srbije izražava "najdublju sućut i iskrene isprike porodicama bosanskih Muslimana žrtava" pokolja u Srebrenici.
Također navodi da u deklaraciji Srbija reafirmira punu potporu suradnji s Haškim sudom (ICTY), uključujući i hapšenje i prebacivanje u Den Haag ratnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za pokolj u Srebrenici.
Mladića je ICTY prije 15 godina optužio za genocid u Srebrenici, no termina "genocid" nema u deklaraciji skupštine Srbije, niti u Tadićevu članku u The Wall Street Journalu.
Presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) u predmetu BiH protiv Srbije, kao i u više presuda ICTY-a protiv srpskih optuženika, utvrđeno je da je pokoljem 8.000 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici, počinjen genocid.
Tadić u članku ističe kako se nada da će deklaracija u kojoj se naglašava predanost Srbije poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, "pomoći da se olakša proces unutarnjih reformi u BiH".
Šutnja više nije prihvatljiva niti skrivanje iza zastarjele ratne retorike, navodi Tadić ocjenujući da je u regiji jugoistočne Evrope "počela era odgovornosti".
Srbijanski predsjednik u članku ne spominje da je njegova zemlja izvela agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo 1990-ih te da je praktično cijeli srpski politički i vojni vrh završio na Haškom sudu zbog ratnih zločina, već tvrdi kako je Srbija "pokazala hrabrost da bude prva koja će se ispričati za gnusne zločine koje su počinile sve strane u jugoslavenskim građanskim ratovima".
On poziva i druge zemlje regije da učine isto.
"Prihvaćanje vlastitog dijela odgovornosti za ono što se dogodilo u prošlosti sastavni je dio učvršćenja demokracije u svakoj zemlji u našem susjedstvu", navodi Tadić, ocjenjujući da su isprike za zločine "prijeko potrebni koraci za promicanje održivog mira i stabilnosti u regiji".
Preuzimajući vodeću ulogu u regionalnom pomirenju, Srbija je otvorila vrata drugima da prođu kroz njih, u nadi da mogu zajednički graditi naprednu budućnost kao članovi Evropske unije, zaključuje Boris Tadić u The Wall Street Journalu.
(Fena)
Osnovna škola Safvet-beg Bašagić u Brezi nakon dva mjeseca odlučivanja dobila je novog direktora. Direktorsko mjesto ipak nije mogla dobiti Hrvatica ali ni kandidat favoriziran tokom prvog izbora
Sevdija Kevro izabrana je za direktoricu brezanske osnovne škole Safvet-beg Bašagić nakon mukotrpnog i dugotrajnog izbora o čemu smo ranije pisali. Ona će u naredna dva mjeseca biti vršilac dužnosti direktora, jer sadašnji direktor Fehim Čengić zbog starosti mora u penziju, dok se njeno imenovanje ne potvrdi. Na drugi raspisani konkurs, jer je prvi prije više od mjesec bio poništen, prijavilo se šest kandidata, među njima i jedna od članica Školskog odbora. Zbog toga su samo četiri člana imala pravo glasati i jednoglasno su izabrali nastavnicu Kevro koja predaje u školi Safvet-beg Bašagić.
Velida Zaimović-Džafić, predsjednica odbora, kaže da su ovaj put pravili rang listu kandidata i da je najviše bodova dobila Kevro pa je glasanje bilo samo stvar formalnosti.
Ahmed Karamut, nastavnik informatike u ovoj školi, ipak se nije kandidovao ovaj put, mada je u reakciji na naš tekst to najavljivao, te čak bio ubijeđen u svoju pobjedu. U cijeli slučaj se nakon našeg teksta uključio i OSCE. Predstavnici OSCE-a dolazili su u Brezu i informisali se o nepravilnostima tokom prvog konkursa. Kako nam je rekla Emica Cvjetković, OSCE će nastaviti raditi na ovom slučaju dok ne dobiju odgovore nadležnih o poništenju i nemogućnosti žalbe na prvi raspisani konkurs. Cvjetković se kandidirala na prvom konkursu koji je poništen, kako smo već pisali, samo zbog toga što je najbolji kandidat bila Hrvatica.
Ona za razliku od prvog konkursa ima pravo da se žali da odluku Školskog odbora u drugom konkursu ali kaže da to neće uraditi.
- Nemam razloga da se žalim. Nije ni bitno – kaže Cvjetković, koja je i prije drugog konkursa slala pritužbe ombudsmanima za ljudska prava ali još uvijek nije dobila nikakav odgovor kao ni obavještenje škole u kojoj se kandidovala kako je izbor završio.
Zbog želje da postane direktor jedne osnovne škole prošla je kroz neugodan period, naslušala se raznih ogovaranja ali i podrške kolega.
- Ma barem sam nešto pokušala – kaže Cvjetković i dodaje: kada bismo svi pokušali bilo bi bolje, barem bismo znali ko su nam prijatelji.
(zurnal.info)
Dok joj Vijeće roditelja JU Djeca Sarajeva izglasava nepovjerenje a ministar Safet Kešo poručuje kako Vijeće ne može birati direktora te ustanove, direktorica Arzija Mahmutović, kao da to i nema mnogo veze sa njom, putuje, pa u protekloj sedmici nije bila dostupna za davanje informacija. Vijeće roditelja Javne ustanove „Djeca Sarajeva“ demantira izjavu ministra za obrazovanje u Vladi Kantona Sarajevo Safeta Keše iz koje proizilazi da to vijeće ne može birati direktora navedene ustanove, poručujući da, nasuprot Kešinoj tvrdnji, ono ravnopravno može učestvovati u izboru novog direktora i da to svakako namjerava učiniti:
Osim ako nadležno ministarstvo ne priznaje vladavinu prava, Vijeće roditelja ima namjeru ne samo da ravnopravno učestvuje u izboru novog direktora već će bez obzira na to ko bude izabran i kojoj političkoj opciji bude pripadao, pomno pratiti sve aspekte poslovanja i upravljanja Javne ustanove. Zakonom su propisana dva člana Upravnog odbora iz Vijeća roditelja, a nadležnost Upravnog odbora je između ostalog izbor direktora Javne ustanove.
U prilog tvrdnji kako Vijeće roditelja ima pravo na izbor novog direktora govori i činjenica da godišnje za rad JU Djeca Sarajeva više novca izdvoje roditelji nego Ministarstvo obrazovanja i nauke KS-a.
Naime, od skoro šest i po miliona KM, koliko je iznosio prihod JU Djeca Sarajeva u 2009., više od tri miliona KM (tri miliona i skoro 200 hiljada) odnosi se na naplatu od roditelja, oko 150.000 na naplatu kraćih specijalizovanih kurseva, dakle, opet od roditelja, dok je iz budžeta rad institucije subvencioniran sa dva miliona KM. U isto vrijeme se za ishranu djece, nabavku materijala i održavanje zgrada izdvaja oko 600.000 KM.
S obzirom da je u budžetu Ministarstva za ovu godinu za rad JU Djeca Sarajeva izdvojeno dva miliona i stotinu hiljada KM, i ove godine će roditelji uplatiti veći dio novca potreban za rad.
U budžetu Kantona Sarajevo za 2010. godinu za rad JU Djeca Sarajeva izdvojeno je dva miliona i 100.000 KM, što je prikazano pod stavkom Predškolsko obrazovanje. Bez ijedne detaljnije stavke, javnosti je potpuno uskraćeno pravo na informaciju o utrošku novca. U Ministarstvu kulture i obrazovanja to pravdaju činjenicom da JU Djeca Sarajeva još uvijek nije uvrštena u trezorski sistem poslovanja, već se sufinansiranje vrši putem granta, pa se u tom slučaju ne moraju prikazivati rashodi po pojedinačnim stavkama. O poslovanju ove institucije u 2010. godini imat ćemo pravo znati tek sredinom naredne godine, kada Ustanova pošalje izvještaj Ministarstvu pa ono održi sjednicu.
Tako će se i izvještaj o poslovanju u protekloj godini biti razmatran na sjednici sredinom ove godine.
Finansijski plan JU Djeca Sarajeva za 2009. godinu
Prihodi
Sufinansiranje iz budžeta: 2.000.000 KM
Subvencioniranje djece u vrtićima (Ministarstvo za rad i socijalnu politiku): 234.000 KM
Naplata od roditelja: 3.169.054 KM
Kraći specijalizovani programi (engleski jezik, ples, zimovanje djece): 150.500 KM
Zakupnine (izdavanje objekata): 382.351KM
Donacije-grantovi: 102.000 KM
Ostali prihodi: 104.500 KM
Kapitalni primici: 300.743 KM
Ukupno prihodi: 6.443.148 KM
Rashodi
Bruto plate: 3.720.000 KM
Naknade troškova zaposlenih (topli obrok, prevoz, otpreminine u penziju, pomoć u slučaju smrti ili bolesti): 1.186.700 KM
Režijski troškovi 593.410 KM
Materijalni troškovi (hrana za djecu, didaktički materijal, materijal za čišćenje, kancelarijski materijal, materijal za održavanje zgrada i opreme, ugovorene usluge, osiguranje) 639.295 KM
Kapitalni izdaci: 303.743 KM
Ukupno rashodi: 6.443.148 KM
Podsjećanja radi, direktorici Ustanove Arziji Mahmutović mandat je istekao krajem januara. Nakon dvomjesečnog tehničkog mandata razriješena je te funkcije i imenovana za v.d. direktoricu ustanove, do izbora novog direktora. Konkurs za izbor novog direktora raspisan je početkom aprila.
