„Vlada je saglasna da se 58.674.900 КM za isplatu prve tranše po Nacrtu predugovora obezbijedi iz Budžeta Republike Srpske“, saopštila je Vlada RS, uz napomenu da se za obezbjeđivanje novca koji će biti uplaćen kiparskom „Comsaru“ zadužuje Ministarstvo finansija RS. Tako je ruski oligarh Rašid Serdarov već u prvoj tranši dobio ono što je uložio u „Comsar Energy RS“. Ostale tranše, dok procijenjenih 300 miliona KM, stvar su dogovora.  

Svugdje bi ovo zahtjevalo hitnu sjednicu, reakciju Vijeća ministara, no toga nema. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, rekla je da u slučaju da Republika Srpske ne izvrši svoje obaveze po pitanju arbitražne odluke, da će izvršenje ići na teret BiH, ali da u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od Republike Srpske, što može značiti novi dugogodišnji proces.

Agencija za javne nabavke BiH zahtijevala je od Miroslava Milovanovića (SNSD) da se očituje o kupovini zgrade u Bijeljini i izuzimanju od primjene ZJN BiH. Direktor „Voda Srpske“ detaljno je objasnio kako je kupio gradilište od „Pavgorda“ i pojasnio da nema namjeru do kraja neimarskog poduhvata primjenjuje Zakon. Agencija još čita dokumentaciju, kriminal od 10.254.816 KM prolazi bez posljedica.

Vlada RS-a tako je stavila policiju RS-a u službu čuvanja jednog čovjeka, a sve praćeno pozivima da Srbi iz državnih policijskih institucija pređu u MUP RS-a.

U proteklih petnaest dana Vlada RS građane je zadužila za novih 68,5 miliona KM, istovremeno kupuje nekretnine u vrijednosti 49,9 miliona KM. Čak 13,9 miliona KM završiće na računima vlasnika „Pavgorda“ Gordana Pavlovića.

Miroslav Milovanović, v.d. direktora „Voda Srpske“, izuzeo se od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, od fočanskog „Pavgorda“ kupio objekat u izgradnji za 10,3 miliona KM, a Vlada RS zadužila nadležna ministarstva da taj novac obezbijede u naredne tri godine. Kvadratni metar u Vanekovom mlinu košta nevjerovatnih 4.107 KM.

Zbog američkih sankcija najvišim entitetskim zvaničnicima, Republici Srpskoj je onemogućeno zaduženje na međunarodnim berzama, pa se nameće logično pitanje – kod koga se sada za 100 miliona evra zadužuje RS, šta će dobiti oni koji su omogućili to zaduženje i na koji način će taj novac biti doznačen u RS?

Republici Srpskoj nedostaje 811 miliona KM, koliko je, prema Zakonu o garancijama i zaduženju, trebalo da se zaduži na stranom finansijskom tržištu. Nedavnom emisijom trezorskih zapisa na domaćem tržištu, Vlada se tog dana zadužila dvostruko više od planiranog.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odluke Vlade RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini i odluku vlade FBiH o prenamjeni državnog zemljišta, kojom je stranoj firmi Adriatic Metals dozvoljena gola sječa na desetine hektara državne šume

Vršnjačko nasilje je kompleksan društveni problem, za čije je rješavanje, kao i prevenciju, potreban sistemski pristup i angažman širokog kruga institucija. U društvu u kojem je sistem vrijednosti urušen, pa se bahatost tumači vrlinom, a skromnost i smjernost slabošću, te u vremenu, u kojem razni oblici agresije i dominacije obilježavaju odrastanje mladih, realan je i porast onoga što se naziva vršnjačkim nasiljem.

Prostor za zaduženja Vladi RS na domaćem finansijskom tržištu, ali i u susjednim zemljama sve je uži i sve nepovoljniji, dok je izlazak na međunarodne, evropske berze, malo vjerovatan. S obzirom na to da je Vlada RS plasman obveznica na Londonskoj berzi uradila u saradnji sa agentom, koga potom nije platila i koji ju je tužio, time je odsjekla kanal koji im je bio na raspolaganju.

Polovinom prošle godine ekološka udruženja širom BiH poslala su jasnu poruku javnosti kako vlast udružena sa raznoraznim „investitorima“ namjerava prirodna bogatstva šume i planine pretvoriti u rudnike. Od Ozrena preko Majevice, Vareša, Kaknja, planirano je otvaranje rudnika litijuma, nikla, zlata. Kada su se građani pobunili da strane kompanije rovare po njihovim planinama vlasti, kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, odlučile su da zakonskim rješenjima stanu u kraj tim istim građanima

Nakon prošlogodišnjih najava vlastodržaca da će u 2024. godini iznos minimalne plate biti 1.050, odnosno 1.000 KM, sada se može zaključiti samo jedno – javnost je opet obmanuta. Struka upozorava da je riječ o populizmu, te da s ovom stopom poreza i doprinosa na neto isplaćene plate, bh. privreda to ne može isporučiti. S druge strane, ističu da je potrebno vratiti se evropskom standardu određivanja minimalne plate, te da je socijalni dijalog nasušna potreba ovog društva

Kako firma koja je u prošloj godini poslovala sa gubitkom većim od deset hiljada maraka gradi veliki objekat na Jahorini i odakle joj novac da kupuje parcelu od Vlade RS?

Već skoro 12 godina vlasti u Republici Srpskoj najavljuju početka radova na izgradnji HE Dabar. Projekat finansiran kineskim kreditima radit će kineske firme. Pitanje je samo kada. Nedavna posjeta premijera RS Radovana Viškovića Kini trebala bi da ubrza rješavanje problema finansiranja. Informacije o uslovima kreditiranja i garancijama koje su date kineskoj banci ni danas nisu poznate javnosti

Ukoliko se nacrt usvoji, pravosuđe bi među prvima trebalo krivično goniti Milorada Dodika zbog brojnih uvreda izrečenih na račun novinara, te domaćih i međunarodnih zvaničnika

Nakon potpisa 7,3 miliona KM vrijednog ugovora za špijunsku opremu sa Izraelcima, Žurnal je od institucija tražio objašnjenja – odgovor nikada nije stigao. Detalji su strogo čuvana tajna, specifikacija hardvera, softvera i druge kupljene opreme takođe. Ko je na obuci za cyber akademiju i zbog čega je angažovana vojna kompanija – pitanja su bez zvaničnog odgovora! Milorad Dodik, proruski predsjednik RS, javno se hvali da prisluškuje neistomišljenike.

Uslugu servisa vijesti iz Srbije Vlada RS-a plaća 120 hiljada KM godišnje i to kompaniji u suvlasništvu Željka joksimovića

Zašto Poreska uprava ne bi štitila podatke građana tako što bi, na primjer, kupila server za pohranu podataka, direktor Goran Maričić ne objašnjava. Što bi se mučio, kad oni koji će dobiti posao, znaju da napišu uslove u tenderu?! Navikao da potpisuje, i ovog puta će – samo potpisati. Svi poreski podaci građana RS će, nakon što za 1.400.000 KM bude iznajmljen rezervni data centar, završiti u rukama privatne IT firme.