Nije samo neuplata poreza od strane kupca „kamen spoticanja“ u trenutnom zastoju stečajnog postupka u Vitezitu. Krenulo je to mnogo ranije i tek će neka dosljedna tužilačka istraga možda dati odgovore na razloge u slijedu dešavanja.

Bivši radnici Vitezita u stečaju uputili su pismo stečajnom sudiji Ivi Žabiću, predsjedniku Odbora povjerilaca Adilu Lozi, stečajnoj upraviteljici Behriji Huseinbegović te predsjedniku Kantonalnog suda u Novom Travniku Davoru Kelavi. U pismo kojeg prenosimo u cjelosti traže izjašnjenje nadležnih na pitanja koja su dostavili. Ukratko, podsjećaju na sve one nezakonite radnje o kojima je Žurnal pisao prethodnih godina, od "nestale" imovine u inostranstvu preko nemarnog vođenja stečajnog postupka do načina isplate povjeriocima u kojoj će oni praktično ostati bez glavnine svojih potraživanja.

Sva objašnjenja o procedurama, birokratskim zavrzlamama, različitim tumačenjima zakona i propisa malo znače onima koji godinama čekaju na isplatu neisplaćenih plaća i doprinosa, kako bi mogli ostvariti pravo barem na minimalnu penziju, iako među njima ima i onih kojima je samo godina ili dvije rada nedostajalo za puni iznos penzije.

Najavljeno okupljanje radnika nije podržala njihova predstavnica u Odboru povjerilaca Vlatka Mlakić. Navodi da to organizuje neformalna skupina bivših radnika, uglavnom umirovljenika, i da su ciljevi okupljanja pogodovanje postupcima stečajne uprave.

Početkom sedmice trebala je biti održana vanredna sjednica odbora povjerilaca, no četiri od sedam članova nije bilo prisutno. Predstavnik Vlade FBiH u Odboru te Vlatka Mlakić predstavnica radnika, dopisom su objasnili zašto ne žele sjednicu.

Koliko je priča o Vitezitu nedovršena kazuje i podatak da pet godina nakon otvaranja stečajnog postupka još uvijek traju trakavice oko prijave potraživanja. Posljednji je to ovog mjeseca uradio Fond za zaštitu okoliša FBiH koji traži izjašnjenje zašto 100.000 maraka koje je Fond interventno dodijelio Vitezitu, nakon raskida ugovora nije upisano u stečajnu masu. Uporedo, još nikada nije istraženo kako je potrošeno 800.000 maraka koje je federalna vlada "upumpala" prije stečaja.

Ne postoji saglasnost Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, u toku je spor koji je pokrenulo Pravobranilaštvo BiH zbog nelegalne prodaje državne imovine. Pri tome „WDG Promet“ iako je uplatio 10,8 miliona kupoprodajne cijene nije još uvijek platio porez na promet nekretnina!

Stečajni sudija je odbio bilo kakvu isplatu do okončanja revizije utroška svog novca od početka stečajnog postupka, u pitanju je više od 1,7 miliona maraka! Pri tome podsjeća na nelogičnost zahtjeva stečajne upraviteljica. Ako je već, kako tvrdi, legalno uvela u posjed „WDG Promet“, zašto bi Vitezit u stečaju plaćao čuvanje njihove imovine?

Općina je tako lokalnom gospodarstveniku širokog spektra Draganu Blažu polovinom 2022. godine prodala neposrednom pogodbom 2250 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, zarad „oblikovanja građevinske parcele“ na lokalitetu Poslovnog centra 96-2. Cijena – 40.554 marke. Blaž je potom na tip parcelama upisan kao vlasnik. Danas vlasništvo na tim istim parcelama glasi na velike trgovačke kompanije,

Pravobranilaštvo BiH je Općinskom sudu u Travniku predložilo mjere osiguranja kojima bi do daljnjeg bilo zabranjeno otuđenje, opterećenje i raspolaganje nepokretnom imovinom Vitezita. Sud je taj zahtjev prihvatio..

Stečajni sudija bi mogao dodatno pitati stečajnu upravu šta je sa novcem od prodaje iz druga dva Lota, potom od prodaje zemljišta Vitezita Ovnaku i Interprometu te od prodaje isječenih željeznih kostrukcija i tako redom. Ne treba zanemariti i brojna ustupanja placeva u samom Vitezu.

Očito je prvobitni fokus istrage usmjeren na Ministarstvo odbrane i sve osobe u Ukrajini koje su potpisivali ugovore, dok se sada prebacuje na one koji su primili novac u inostranstvu. Evidentno je to postalo nakon hapšenja Oleksija Horošajeva u Češkoj, a sada je tu i ime i Matiasa Zubaka.

Podsjetimo, tužba Pravobranilaštva podnijeta je protiv stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović, odnosno Vitezita te zagrebačke firme "WDG promet" vlasnika Matiasa Zubaka, kojoj je storniranim rješenjem o dosudi oko 1,3 miliona m2 zemljišta sa objektima predato u „privremeni posjed“, što god taj termin značio.

Ovu su firmu nezakonito i samovoljno u Vitezit, odnosno kako su naveli „djelimični posjed“ uveli stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović i predsjednik Odbora povjerilaca Adil Lozo, iako WDG promet nije upisan kao vlasnik, o čemu je Žurnal više puta  pisao.

Još jedna, uslovno rečeno zanimljivost, objelodanjena je ovih dana. Stečajni postupak nad Vitezitom otvoren je 14. 11. 2019. godine. Mjesec dana ranije Advokatsko drušvo „ Adil Lozo i drugi“ izvršava posudbu od 50.000 maraka od Društva „Igman Konjic“, navodno potrebne za vođenje prethodnog stečajnog postupka.

Sada se pokazuju i posljedice sistemskog ingnorisanja nalaza federalnih revizora. Podsjetimo, nakon što su revizori namjerili izvršiti kontrolu stečajnog postupka u Vitezitu, stečajna uporaviteljica ih je proglasila nenadležnim za obavljanje revizije. A ukazivali su revizori na brojne nezakonitosti i stečajnom postupku.

Mnogo toga je u apelaciji Ustavnom sudu navedeno, ali je jednak broj činjenica izostavljen. Jedna od njih jeste da je Adil Lozo i predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita u stečajnom postupku, te da ne postoji bilo kakva odluka Odbora povjerilaca o dostavi apelacije.

Ne miruju kradljivci unutar kruga Vitezita, koji nastavljaju svoje „pohode“ na mašine i druge dijelove pogona, odnosno onoga što je preostalo nakon prvog talasa pljačke važnih komponenti za namjensku proizvodnju.

Žurnal je nekoliko puta pisao o ovom nezavršenom međunarodnom korupcijskom skandalu. Istraga o ovome traje uz još uvijek nezvanične navode da Oleksii Khoroshaiev nije jedini na spisku za hapšenje umješanih osoba koje su izvan Ukrajine.