Nije problem u nevremenu, njegove razorne moći mogu se uspešno zauzdati ili bar ublažiti, problem je u vlasti koja predstavlja pravu prirodnu ljudsku nepogodu od koje nema spasa. Ili, preciznije, neljudsku – pošto u tako radikalnoj ravnodušnosti prema sudbini sopstvenih sunarodnika, komšija, sugrađana nema ničeg čovečnog.

Mjesto Seonica nadomak Konjica također je pogođeno katastrofalnim bujičnim poplavama. Materijalna šteta je ogromna, a mještani su, kako tvrde, za sada prepušteni sami sebi...

Poplave, klizišta i odroni postali su redovna nepogoda u našoj zemlji. Postavlja se pitanje – jesu li vlasti, na svim nivoima, naučile išta iz prethodnih godina? Čini se da nisu. Iako to može zvučati kao otrcana fraza, činjenice govore da su nadležni malo toga naučili iz ranijih nepogoda. Slika je gotovo uvijek ista – suočavamo se s posljedicama, dok se preventivno vrlo malo radi.

Šef Odjela za odnose s javnošću Darko Juka rekao je da je 12 osoba identifikovano, dok se jedna osoba u Jablanici vodi kao neidentifikovana, pa se pretpostavja da se radi o nekome ko nije s ovog područja

I dok Općina ignoriše zahtjeve mještana, oni su i dalje primorani da prelaze preko daski koje su postavili da se ne bi morali kretati preko ostataka potpornog zida

Četiri mjeseca mještani sela Solun traže da im se izgradi most. Bez njega, odsječeni su od ostatka opštine Olovo.

Iako je federalna vlada danas poslijepodne odobrila 500 hiljada KM za interventnu pomoć poplavljenim područjima Bihaća, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta i Ključa, to ne umanjuje ljutnju lokalnog stanovništva. „Krajina je uvijek bila uz Bosnu, ali se nije pokazalo obrnuto. Nismo dobili pretjeranu pomoć, prepušteni smo sami sebi“, navode stanovnici Krajine dok se bore sa poplavama. Stanje u navedenim područjima je već treći dan kritično.

Zbog radova na izgradnji mini hidrocentrale na Kasindolskoj rijeci, Opština Istočna Ilidža prije tri mjeseca upozorila je nadležne institucije u Republici Srpskoj na opasnost od poplava. Sve što je navedeno u dopisu se desilo, ali institucije su ignorisale upozorenje

Kako se stabiliziraju vremenske prilike, tako se i zbrajaju štete od poplava, klizišta, odrona… uzrokovanih obilnijim padavinama. I ovoga puta vidjeli smo koliko malo radimo na prevenciji negativnih posljedica poplava i drugih nepogoda, te koliko nam je loša bazna infrastruktura. Istovremeno, neki političari i političke stranke iskoristili su priliku za samopromociju i ubiranje političkih poena.

Iz ovog Pokreta ukazuju na to da veliki dio odgovornosti snosi i vodni inspektor Radenko Sando koji je 2018. godine zaustavio sanaciju korita rijeke Željeznice što je za posljedicu imalo da je tu dionicu puta danas odnijela voda

Obilne padavine opet su uzrokovale brojne probleme i napravile veliku materijalnu štetu. Zbog evidentnih klimatskih promjena sve češće se susrećemo s vremenskim neprilikama. Divlja gradnja u vodozaštitnim zonama, mini hidroelektrane, sječa šuma, neorganizovanje odvoza otpada, neuređenje riječnih korita, nesanirana klizišta, reaktivno, a ne preventivno djelovanje – samo su neki od razloga zbog kojih strahujemo od svake obilnije kiše

Veća količina padavina opet je uzrokovala poplave i klizišta širom Bosne i Hercegovine. Najteže stanje je u Kladnju. Od katastrofalnih poplava 2014. godine do danas nije mnogo urađeno na uređenju riječnih korita, gradnji odbrambenih nasipa i saniranju klizišta

Civilna zaštite godišnje raspolaže sa oko 20 miliona maraka. Taj novac, između ostalog, troše na macole od pet hiljada, torbe od dvije hiljade maraka, neispravne pancire, turističku opremu za ronjenje...

Po osnovu solidarnog doprinosa od radnika, poslodavaca i penzionera u Fond solidarnosti prikupljeno je više od 43,5 miliona maraka za pomoć nastradalom stanovništvu i sanaciju šteta

Kako je, gdje i kome podijeljena stotine miliona maraka vrijedna pomoć namijenjena sanaciji poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine

U danima nakon poplava, kada se čistilo naselje Topčić Polje, nadležni kažu da nije bilo ni vremena ni novca da se otpad odveze na deponiju. Jednostavno je istresen u korito rijeke Bosne

Smještaj u Domu za penzionere u Banja Luci, javnoj ustanovi koja djeluje po ekonomskim principima, za Nadu Stuhli nije bilo pitanje izbora, jer uslugu kakva joj je bila potrebna nije mogla dobiti ni u jednom od kolektivnih centara, niti u bolnici

Naš fotograf je posjetio sarajevska naselja Doglode i Hendekušu tačno godinu dana poslije poplava. Kako sve danas izgleda, pogledajte u našoj galeriji