Saslušanje visokog predstavnika Christiana Schmidta bio je i prijedlog odbrane Milorada Dodika, ali je i on još ranije odbijen. Sutkinja Sena Uzunović je, s obzirom na medijske natpise o svjedočenju Schmidta u Strasbourgu, pojasnila da se radi o dvije sasvim različite pravne situacije

Milorada Dodika su pred Sudom BiH ponovo dočekale brojne pristalice skandirajući mu "Mile, Mile"..., a on je kako to već mjesecima bez ikakvih sankcija radi, nakon suđenja ispred zgrade zajedničkih pravosudnih institucija BiH, vrijeđao sudije i tužioce...

Poslao je prošle godine Dodik premijera Viškovića na turneju po Kini, obećavajući svašta samo da Kina otkupi par stotina miliona obveznica, no umjesto novca uslijedili su novi poslovi za kineske kompanije, već uobičajeno sporni zbog tajnosti sadržaja ugovora. Posljednji primjer jeste ugovor sa kineskom kompanijom ELINC. Republika Srpska daje desetine miliona bez pokrića, dok jedva isplaćuje plate budžetskim korisnicima.

Operaciju je, izvan svake razumne sumnje, osmislio Dodik, dok su za njenu realizaciju bili zaduženi ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je s Klječaninom potpisao kupoprodajni ugovor, dok je Stanković sve zapečatio upisujući “Drvo-export” kao vlasnika 56 dunuma zemljišta na Jahorini.

Nakon operacije preregistracije kompanija „crnolistaša“, jasno je da Dodik ne odustaje i da će učiniti sve kako bi te firme nastavile sa radom i zadržale monopol u svom poslovanju sa institucijama RS. Iz američke ambasade su ponovili da „preregistracija kompanije kako bi se izbjegle ili zaobišle sankcije nije dozvoljena prema zakonima o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država“.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odluke Vlade RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini i odluku vlade FBiH o prenamjeni državnog zemljišta, kojom je stranoj firmi Adriatic Metals dozvoljena gola sječa na desetine hektara državne šume

U Srbiji i BiH ponovo je počela medijska kampanja „smekšavanja“ javnosti za interese britansko-australske kompanije Rio Tinto kako bi im se omogućilo kopanje litijuma. U RS je usvojen zakon koji će vlastima, bez saglasnosti lokalne zajednice, omogućiti otvaranje rudnika na Ozrenu i Majevici

U Sudu BiH danas saslušana prva svjedokinja odbrane Milorada Dodika koji je sa Milošem Lukićem optužen za neprovođenje odluka visokog predstavnika

Za očekivati je da će, nakon što je Dodik potpisao ukaz o proglašenju Izbornog zakona RS, a on potom objavljen u entitetskom Službenom glasniku, reagovati visoki predstavnik Christian Schmidt, koji će taj zakon proglasiti ništavnim. Logično bi bilo i da Tužilaštvo BiH otvori istragu i da se Dodik i Lukić suoče sa novom optužnicom.

SNSD se nije bunio niti je napadao Sud BiH kada je u vezi sa „spornim listićem“ PDP-a donosio presude u njihovu korist. Osim toga, neutemeljene su tirade SNSD-ovaca o tome kako je žrijebanje neustavno i kako je Narodna skupština RS jedina koja može birati srpske delegate u Dom naroda BiH, jer je žrijebanje predviđeno državnim Izbornim zakonom.

Companies linked to the President of Republika Srpska, Milorad Dodik, and his family, which were sanctioned by the United States Department of the Treasury and identified as sources of income for the corrupt network, earned 143,782,377 KM last year alone. Financial reports for 2023 reveal a frantic accumulation of money. Tender reports for the previous years are also clear – 1,887 contracts worth 541,325,485 KM.

Firme povezane sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i njegovom porodicom, koje je juče sankcionisalo Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država i označilo ih kao izvor prihoda korumpirane mreže, samo prošle godine prihodovale su 143.782.377 KM. Finansijski izvještaji za 2023. godinu pokazuju panično skupljanje novca. Tenderski izvještaji za protekle godine takođe su jasni – 1.887 ugovora vrijednih 541.325.485 KM

„Dodik je iskoristio svoj službeni položaj za gomilanje ličnog bogatstva kroz kompanije koje su povezane s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom. Dok Milorad Dodik i njegova porodica pokušavaju destabilizirati region i prijete euro-atlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, Sjedinjene Države nastaviće koristiti sankcije kao sredstvo borbe protiv korupcije i pozivati na odgovornost pojedince zbog njihovog djelovanja“, saopštila je Ambasada SAD u BiH.

U Deklaraciji od 49 tačaka navedeno je da Svesrpski sabor konstituiše Nacionalni savjet srpskog naroda, koji je zadužen za koordinaciju, praćenje i izvršavanje akata Svesrpskog sabora, kao i sopstvenih akata

„Odreći se tog dana, jednako je odreći se sebe, svoje istorije, pogaziti sve, prihvatiti da ste spremni da slušate diktat muslimana i stranaca i na taj način menjate svoj karakter i obeležje, a to nije moguće“, ranije je govorio Dodik. 

Optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je 11. septembra prošle godine. Dodik je optužen za je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju dva zakona koja je ranije poništio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, dok je Lukić optužen da je kao tadašnji v.d. direktora Službenog glasnika RS omogućio objavu tih ukaza.

Kada su krenuli u proces donošenja entitetskog izbornog zakona više nije bilo povratka, jer bi Dodik i saradnici doživjeli ogroman politički pad - koji ih svakako čeka ako izađu na izbore 6. oktobra, a sve govori da hoće. Uostalom, sve će biti potpuno jasno 24. maja, kada ističe rok za podnošenje prijava za ovjeru učešća na izborima za političkih stranaka i nezavisnih kandidata.

Tačno u 1.58 sati 19. aprila 51 poslanik vladajuće koalicije glasao je za usvajanje Izbornog zakona RS. Poslanici opozicije nisu dobili odgovor na pitanje upućeno vladajućoj većini tokom rasprave - po kojem zakonu će u oktobru 2024. godine izaći na izbore? Usvajanjem entitetskog Izbornog zakona, pri čemu je prekršen Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Izborni zakon BiH, Dodik je otvorio novi front prema visokom predstavniku i zemljama koje podržavaju Schmidta i tako usložnio političku krizu do krajnjih granica.

Vladimir Janković i Milka Devušić su bivši v.d. direktori Službenog glasnika RS koji su na tim funkcijama bili kratko, nakon čega su podnijeli ostavke. Mediji su u to vrijeme pisali da se nisu mogli nositi sa pritiskom zbog (ne)objavljivanja odluka OHR-a, ali o tome se ništa nije moglo čuti u sudnici jer ih tužitelji to nisu ni pitali. Jankovića su pitali zašto je podnio ostavku nakon samo dva dana, a Devušić o načinu objavljivanja propisa u Službenom glasniku RS