Usljed nedostatka vlastitih sredstava za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata BiH je prinuđena na kreditna zaduženja, ali i prihvatanje različitih zahtjeva i uslova uspostavljenih od strane investitora. Odbijanje bi značilo potpunu obustavu razvoja ovoga sektora.

Gas iz Turskog toka ne donosi značajne promene u energetskom sektoru Srbije, već samo omogućava da ruski gas stiže iz dva pravca, pokazuje istraživanje CINS-a. Novi gasovod za sada neće smanjiti ni zavisnost Srbije od prljavog uglja, a država dodatno ulaže u izgradnju novih postrojenja termoelektrana. Za to vreme Evropska unija traži smanjenje zagađenja i otvaranje tržišta gasa.

Investicije u energetiku i infrastrukturu su strateško oružje u rukama imperijalnih sila u usponu kao što su Rusija, Kina i Turska. Koriste se za uticaj na donošenje političkih odluka zemalja u tranziciji, a to su sve zemlje Zapadnog Balkana, pa samim tim i Bosna i Hercegovina. Najsnažniji uticaj se vrši u sektorima vezanim za proizvodnju, preradu i distribuciju nafte i prirodnog gasa, a za njima bitno ne zaostaju ni elektroenergetski sektor, sektor rudarstva i sektor infrastrukture. Budući da je privreda zemalja Zapadnog Balkana oslonjena na pobrojane sektore, ove investicije vode ka fenomenu tzv. ''zarobljene države''.

Sa zadovoljstvom objavljujemo tekst grupe stručnjaka iz Centra za obnovljivu energiju Mostar u kojem predlažu konkretne poteze s kojim bi se mogla oporaviti loša energetska situacija u Bosni i Hercegovini