Porezni obveznici koji svojim novcem pune budžet Republike Srpske iz kojeg se plaćaju i američki lobisti, mogu biti zadovoljni jer su sačuvali obraz pred strancima. Šta košta da košta, ali šta bi američki lobisti mislili o nama da im nije plaćen i najluksuzniji avionski prevoz i hotelski smještaj. Zanimljivo je da ovakve odredbe o garantovanom luksuzu kod putovanja i smještaja nema u ugovorima američkih lobističkih kuća sa ostalim klijentima iz regije. Predsjednik Opštinskog suda u Sarajevu, Goran Salihović problem vidi u Ministarstvu Pravde koje mora obezbijediti nove zatvorske kapacitete:
- Federalna vlada mora pomoći federalnom ministarstvu pravde da obezbijedi nove zatvorske kapacitete, da se realizuje obećanih 15 miliona KM. Jedna od boljih opcija bila bi rekonstrukcija i popravak zatvorske jedinice na Igmanu. Na čekanju za izdržavanje kazne imamo osobe kojima su kazne izrečene prije 3 godine.
Do prije nekoliko dana nezbrinuti su bili i maloljetni delikventi, osuđeni zbog različitih prekršaja. U Kantonu Sarajevo ne postoji adekvatna ustanova za smještaj osuđenika iz ove skupine, a sve su prilike da je uskoro neće ni biti. Do prije dva mjeseca u cijeloj Federaciji nije postojao nijedan takav centar. Isti problem sudske vlasti imaju i sa smještajem neuračunljivih osoba. U skorije vrijeme neuračunljive osobe počinile su nekoliko ubistava, a posljednja dva nakon izlaska iz zdravstvene ustonove.
Goran Salihović kaže da je promjenom zakonskih regulativa uklonjena prepreka da maloljetni osuđenici iz Kantona Sarjevo budu upućeni na izdržavanje kazne u ustanove u drugim kantonima.
- Prije 2 mjeseca, preuređenjem postojećih zatvorskih kapaciteta kazneno-popravnog zavoda u Tuzli u zatvor za maloljetna lica privremeno smo rješili problem smještaja maloljetnih delikvenata. Od pet osuđenih u Kantonu Sarajevo na izdržavanje kazne već su poslata tri maloljetnika, a preostala dva se nalaze u pritvoru. Međutim, osim maloljetnika, imamo situaciju da neuračunljive osobe nakona izvršenog krivičnog djela određeni vremenski period provedu u zdravstvenoj ustanovi, odakle zbog nepostojanja zatvorskih ustanova za tu kategoriju osuđenika bivaju pušteni kućama , kaže je Salihović.
Predsjednik Opštinskog suda posebno je naglasio tešku finansijsku situaciju u Sudu. Vlada je Sudu iz planiranih sredstava “skinula” 4 miliona KM, radnicima Suda nisu isplaćeni regresi a bili su prisiljeni i da štrajkuju zbog neplaćenih potraživanja.
Olakšanje sudovima predstavlja odluka vlasti Tuzlanskog Kantona da finansira osnivanje JU Disciplinski Centar za maloljetnike a za tu namjenu biće preuređen dio đačkog doma Enver Šiljak u Tuzli.
(zurnal.info)
"2014. godina eventualno je preoptimistički rok. Ali bio bi lijep simbol kada bi Bosna i druge zemlje Balkana na stotu godišnjicu atentata u Sarajevu i početka Prvog svjetskog rata mogle pristupiti EU", objasnio je on u intervjuu bečkom dnevniku "Standard".
" Uvjeti EU su konkretniji nego što se misli i strategije za pristupanje su jasne. Takođe i za viznu liberalizaciju postoje jasni kriteriji za sve. Od 174 tačaka, BiH je ispunila oko 150 i polazim od toga da će i preostale zadatke u tom pogledu moći da ispuni do juna 2010.", rekao je Inzko.
Govoreći o sudbini Ureda visokog predstavnika (OHR), on je podvukao da će doći do tranzicije od OHR-a ka pojačanom uredu specijalnog izaslanika EU.
"O konkretnim rokovima tranzicije odlučit će Vijeće za implementaciju mira sredinom novembra.. Trenutno imam oba mandata i kao izaslanik EU imam 30 službenika, a tokom tranzicije taj broj će biti povećan na oko 80. Moglo bi, međutim, biti i odlučeno da se funkcija OHR-a produži. Ali se većina članica EU zalaže za zatvaranje OHR-a", ukazao je austrijski diplomata.
"Bosanci će morati sve više da stoje na sopstvenim nogama i biti otvoreniji za kompromis...Ja mislim da je vrijeme da se razmisli da li bi Bosna bez OHR-a mogla pronaći svoj put.
Visoki predstavnik ne može ostati vječno. Međunarodno prisustvo će ostati još dugo ali u ulozi posrednika. Prije svega u oblasti pomirenja ili funkcionalnosti države, naša pomoć može biti korisna", naglasio je.
"BiH nikada neće biti centralizirana država. Nadam se, međutim, da će i pored komplikovanih struktura doći do većeg prosperiteta. Isto tako se ne može isključiti da će se akteri dogovoriti i pojednostaviti strukture", optimista je Inzko.
Kad je riječ o bonskim ovlaštenjima, on upozorava da, iako ona budu ukinuta, izaslanik EU i dalje ima mogućnosti sankcioniranja, kao što je zaustavljanje projekata Unije, uvođenje viza za pojedine političare ili zamrzavanje njihovih računa.
(FENA)
"Zabrana ulaska mađarskog predsjednika u Slovačku je neosnovana, a objašnjenje je žalosno i neprihvatljivo. Šojoma je pozvala jedna civilna organizacija da prisustvuje otkrivanju spomenika Sent Ištvanu, što je on prihvatio i krajem juna o tome obavijestio slovačku ambasadu u Budimpešti", navedeno je u vladinom saopćenju.
Šojom je, nakon što mu je jučer popodne zabranjen ulazak u Komarno, na mostu koji spaja taj grad s mađarskim Komaromom, nekada jedinstvenoj cjelini, na improviziranoj pres-konferenciji potvrdio da je slovačka strana za njegovu posjetu znala još prije dva mjeseca i da sve do prije nekoliko dana nije imala nikakvih primjedbi.
Slovački premijer Robert Fico je u jednoj televizijskoj emisiji demantirao te navode, ističući da je zvanična Bratislava za put visokog gosta iz susjedne zemlje saznala tek 13. augusta.
"Šojom tokom pripreme posjete nije izrazio nikakvu želju da se u Komarnu sretne sa slovačkim kolegom (Ivanom Gašparovičem), što je nevjerovatno, nezamislivo i aroganto.
Mađari se ponašaju kao da južni dio Slovačke ne pripada Slovačkoj, već da je to mađarska provincija. Sent Ištvan, sem toga, nije naš kralj, već je to Svatopluk", istaknuo je Fico na slovačkoj TA3 televiziji.
Slovački organi donijeli su odluku o zabrani ulaska Šojoma sat i po prije nego što je on stigao na granični prijelaz na spomenutom mostu na Dunavu.
U obrazloženju je navedeno da je "posjeta rizična" jer mađarski predsjednik dolazi upravo 21. augusta, na dan kada su 1968. godine trupe pet zemalja Varšavskog ugovora, uključujući i Mađarsku, tenkovima ušle u Čehoslovačku i silom ugušile ustanak poznat kao "praško proljeće".
Prije pola godine i Rumunija je povukla saglasnost da Šojom avionom doleti u Transilvaniju i zajedno sa sunarodnicima proslavi revoluciju Lajoša Košuta i Šandora Petefija iz 1848. godine.
Zvanični Bukurešt je tada saopćio da šefu mađarske države ne može da garantira bezbjednost, ali da on kao privatna osoba može da dođe.
Šojom je to i učinio i kolima stigao na odredište.
(FENA)
Oboljele ćurke otkrivene su na dvije farme, javio je Reuters pozivajući se na čileanske vlasti.
Čileanska veterinarska služba kaže da je žarište bolesti na farmama gdje je virus otkriven pod kontrolom te da pureće i prerađevine nisu štetni za zdravlje ljudi, prenosi u petak Hina.
(FENA)
Agencija za statistiku BiH danas je objavila da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za juni ove u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za šest posto.
Prosječna mjesečna brutoplaća po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za juni iznosila je 1.208 KM, što pokazuje nominalni rast za 2,1 posto u odnosu na decembar lani.
Prosječna mjesečna brutoplaća za juni u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za devet posto.
(FENA)
Odluka o stupanju u opći štrajk donosena je jučer u Grudama na zajedničkoj sjednici spomenutih sindikata.
Uposlenici u osnovnim i srednjim školama nezadovoljni su odlukom županijske Vlade o smanjenju primanja.
Prema rezultatima referenduma, koji je proveden u 11 osnovnih i 7 srednjih škola na području ZHŽ, većina uposlenika podržava odluku o štrajku, stoji u priopćenju.
(FENA)
Bonomy je najavio da će o stanju u tom slučaju obavijestiti predsjednika suda koji će donijeti konačnu odluku o početku suđenja.
On je dodao da se još čeka odluka žalbenog vijeća o posljednjoj žalbi u tom predmetu, koja se tiče sporazuma Karadžića i specijalnog američkog izaslanika Richarda Hoolbruka.
Karadžić se požalio da ima puno teškoća tehničke prirode u pripremi odbrane, koje se tiču lošeg kompjutera na kom čita sve dokazne materijale koje dobija u elektronskoj formi.
On je, takođe, zatražio da mu se dostave svi presretnuti i prišluskivani razgovori predsjednika BiH Alije Izetbegovića, prije i u toku rata u BiH, ukoliko ih Tužilaštvo posjeduje.
- Ukoliko tužilaštvo nema transkripte tih presretnutih razgovora, to znači da je srpska strana ponovo oštećena, jer su samo njeni lideri prisluškivani, prokomentarisao je on.
Karadžić se pred Haškim tribunalom brani sam, uz pomoć stručnog i pravnog tima za odbranu.
Izmjenjenom optužnicom, on se tereti za genocid i druge ratne zločine počinjene u BiH od 1992. do 1995. godine. Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Beogradu, poslije više od 12 godina skrivanja pod lažnim identitetom. Haškom tribunalu je izručen 30. jula prošle godine.
(FENA)
