Pomogao si mi da shvatim čime pisac ne sme da se bavi kad dospe u poodmakle godine. Pod uslovom da u njih dospe.

U Čitaonici Žurnal objavljujemo kratke proze iz knjige Lidije Budimović "Glavno da si tu"

Kao što postoji groblje slonova, postoji i groblje jezika. Veliko je to groblje. Procenjuje se da na njemu već počiva između pet i sedam hiljada jezika. Procenjuje se, takođe, da ljudi i dalje koriste oko sedam hiljada jezika, od kojih će skoro pet stotina iščeznuti sa ovom generacijom.

U drugom nastavku Dossiera Divljeg detektiva, Damir Šodan predstavlja Jorgea Teilliera, jednog od najvažnijih čileanskih pjesnika.

U Čitaonici Žurnal čitajte odlomak iz novog romana Nenada Stipanića "Život u topu kojeg nema" (Sandorf, Zagreb, 2025)

Iz Sarajevskih sveski prenosimo pismo koje je 1939. godine Zija Dizdarević poslao Miroslavu Krleži

Devetog januara 2018. godine napustio nas je Predrag Lucić. Objavljujemo odlomak iz knjige "Bezgaća povijesne zbiljnosti" koju je svojevremeno objavio zagrebački Algoritam.

U prvom nastavku dossiera Divljeg detektiva predstavljamo američkog pjesnika Teda Berrigana

Uvijek postoji mogućnost da jučerašnji suveniri (činovi, zvijezde petokrake, bedževi), postanu sutrašnji simboli loše ponavljanje istorije. Onda će moj prijatelj ponovo morati da skuplja flaše CocaCole i morat ćemo objašnjavati svojoj djeci da pravi Ajfelov toranj nema termometar.

Slobodu izražavanja nastojao sam, u svom radu izvan “Korčule”, povezati s izražavanjem slobode: pitao sam se kako od čovjeka ljevice postati slobodnim čovjekom. Nakon zabrane “škole” i smjene nekolicine liberalnih političara u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, poslao sam otvoreno pismo drugu Titu i predložio mu da se povuče. Saznao sam da mu ga nadležni funkcionari nisu uopće uručili.

Kutijica od školjki rekonstruira iščezlo vrijeme, grad/ gradove, jezik ondašnjeg Trogira, recepte i odjeću, međuljudske odnose i vrijednosti svijeta okrenuta budućnosti, pripovijedajući priču o zabranjenim ljubavima u kojoj se sreću Junak našeg doba i Gradić Peyton, mediteranska romansa i socijalistički zanos, progres i konzervativnost.

Jednog ljeta početkom 80-ih godina protekloga stoljeća primijetio sam, na BIGZ-ovom stalku za knjige do kioska na rivi u Makarskoj, malo džepno izdanje krajnje neobičnog naslova: TRIP - vodič kroz savremenu američku poeziju.

U Čitaonici Žurnal čitajte odlomak iz novog romana Almira Imširevića "Lavanda, petrolej" (Buybook, 2025)

U tom tkanju mi smo niti i čvorići, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj možda i ima reda, ali je on od više vrste, linije koje se, dakle, stalno susreću i razilaze, upliću i raspliću. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude ravnoteže. Jer, ni jedna se nit ne može zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti.

Miroslav Krleža nije bio samo pisac nego i univerzalni duh, univerzalni genije i dozvolio je da mu se u kasnijim djelima (Zastave pa i drama Aretej), ta univerzalnost malo previše umiješa u književnost, ali je u Gospodi Glembajevima, Hrvatskom bnogu Marsu, Povratku Filipa Latinovića ostvario nenadmašnu književnu umjenost.

Čitavim svojim bićem je zapravo bio sputan čovjek, čovjek koji nikada nije uspio da upravlja svojim životom. Izbjegavao je važne odluke; bježao od doživljaja koji su prijetili da ga dublje potresu. Njegov život je bio jedan neprestani tajanstveni bijeg, u stvari bijeg od samoga sebe.

Nacionalžurnalizam se ne vodi istinom, on ne ide za tim da članove grupe suoči s činjenicama, nego manipulira njima, prešućuje im istine koje ih se tiču, dodvorava se masama ili ih razdražuje. Takvo novinarstvo je neosjetljivo za druge, ignorira ih i demonizira, pogotovo ako to ide u prilog zbijanja redova vlastite zajednice.

Povodom godišnjice ZAVNOBiH - a objavljujemo kompletan tekst Rezolucije koji je Skupštini predložio narodni heroj Avdo Humo.

Naravno, s Galicijom priča ne završava, kao što ne završava nijedna priča o ratu. Odnosno o životu. Unatoč zaboravu, mojem, tvojem, našem, sveopćem, prisilnom ili svojevoljnom.