MUKE PROSVJETARA U ZDK: Konkursne manipulacije, stranački kadrovi i pokorni sindikat

Nova školska godina počinje naredne sedmice, a prosvetni radnici u Zeničko-dobojskom kantonu još uvijek čekaju okončanje konkursne procedure. Liste su oformljene, prvorangirani kandidati su obaviješteni o prijemu i sada slijedi onaj završni dio. To podrazumjeva da, ukoliko je neki kandidat prvorangirani na konkursu u nekoliko školskih ustanova, treba izabrati koji posao prihvata.

Tamo gdje je taj kandidat odustao, na red dolaze drugorangirani, no oni još nemaju tu informaciju, kako bi saznali da li će predavati, gdje i sa kojim fondom sati u narednoj školskoj godini.

„Konkurisao sam na 15 mjesta, i još uvijek čekam hoće li na nekom konkursu odustati prvorangirani, kako bih kao drugorangirani mogao prihvatiti, odnosno znati da li sam i gdje dobio posao“, objašnjava jedan od profesora u zeničkoj školi koji desetak godina, svako ljeto proživljava stresnu situaciju novog konkurisanja, jer su do sada to bili poslovi na određeno vrijeme.

Generalno, konkursi za prijem u državnim službama prepuni su sumnje u regularnost, no to je posebno iskazano kada su u pitanju zapošljavanje u prosvjeti. Nastavnici i profesori u vrijeme kada bi se trebali pripremati za nastavni plan i program, u stvari su posvećeni iščekivanju hoće li biti „sretni dobitnici“ radnog mjesta za narednu školsku godinu, a takvih je otprilike 1800 u ZDK.

FIKTIVNE ADRESE

Posebno burnu reakciju učesnika ovogodišnjeg konkursa za radna mjesta u osnovnim i srednjim školama na ovom području izazvale su uočene manipulacije sa bodovanjem po osnovu statusa člana domaćinstva demobilisanih boraca.

„Radi se o uočenoj praksi dostavljanja sumnjivih izjava o kućnoj listi, kao i nedavnih prijava prebivališta na drugim adresama sa jedinim ciljem – fiktivnim učlanjenjem u domaćinstvo demobilisanog borca kako bi se ostvarili dodatni bodovi i pretekli drugi kandidati na konkursu“, navedeno je u saopštenju neformalne grupa prosvjetnih radnika ZDK.

Više takvih slučajeva, sa tačnim imenima o kojim učesnicima konkursa je riječ dostavljeno je nadležnim u Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK. Da li će i na koji način reagovati još uvijek je nepoznanica.

Kandidati koji su u domaćinstvu sa demobilisanim borcem dobijaju 30% bodova od onih koliko ima prvorangirani i to može biti presudno u rezultatima konačne liste, jer tako mogu ostvariti 10-15 bodova

Poređenja radi, kandidati dobijaju 0,15 bodova za svaki mjesec koji su do tada radili, što znači da za im treba približno deset ili čak i više godina staža da bi „eliminisali“ prednost nekog člana porodice demobilisanog borca. Oni ne spore taj kriterij, ali su itekako protiv zloupotreba i fiktivnih prijava prebivališta zarad dodatnog bodovanja na konkursu, pa ima primjera „preseljenja“ iz drugih gradova da bi se dobila potvrda o zajedničkom domaćinstvu.

DISKRECIONO PRAVO DIREKTORA

Žalbe na ovu pojavu su dostavljene i kantonalnim odborima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja. Koliko će sindikat reagovati posebno je pitanje. Predstavnici sindikata su ovog ljeta, u dosluhu sa resornim ministarstvom kojeg predvodi SDA kadar Mirza Mušija, pokušali izdejstvovati novinu u kriterijima bodovanja.

Ideja je bila da se direktorima srednjih i osnovih škola u ZDK omogući da kandidatima dodjeljuju do 10 bodova, čime bi direktno uticali na konkursne liste. Znajući sistem izbora stranački podobnih rukovodilaca, time bi se dodatno „zacementirao“ daljnji izbor kandidata sukladno stranačkim preferencijama.  

Istina, u tim izmjenama navedeno je kako bodovanje direktora treba verifikovati sindikalni povjerenik, što naravno ne eliminiše sumnju u nepristrasnost i mogućnost manipulacije bodovanjem na ovaj način, a s druge strane na neki način prisiljava zaposlenike da budu članovi sindikata, što bi predstavljao i jedan  vid diskriminacije pri zapošljavanju.

„ Tih 10 diskrecionih bodova, koje bi direktor dodjeljivao, brojčano je jednako stotinu mjeseci – ili osam godina i četiri mjeseca – stvarnog čekanja na zaposlenje. S druge strane, mjesec dana rada u nastavi vrijedi 0,15 bodova, što znači da bi za dosezanje istih 10 bodova kandidat morao raditi 67 mjeseci, to jeste preko pet i po godina, u ustanovama obrazovanja. Diskrecioni bodovi su pet puta vrijedniji od stručnog ispita, koji nosi dva boda i više od dva puta vrijedniji od VSS diplome, koja nosi četiri i po boda“, objašnjava jedan prosvjetni radnik ogorčen tom idejom.

Iako su ti novi kriteriji bili pripremljeni u obliku podzakonskog akta i usaglašeni između rukovodstva sindikata i ministarstva, oni nisu bili javno dostupni. Predsjednik sindikata Selvedin Šatorović samo je nakon prvih negativnih reakcija obavijestio prosvjetare da se primjena odlaže radi “tehničkih problema i nemogućnosti objave u Službenim novinama“.

Ako ništa drugo, tako je barem za ovu školsku godinu unekoliko smanjena mogućnost dodatne manipulacije pri zapošljavanju prosvjetnih radnika u ZDK.

(zurnal.info)