Komentar

Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Nismo se za to borili

Bosna i Hercegovina je dovedena u stuaciju da bi borbu protiv korupcije trebali voditi oni koji je u stvari najviše i generišu. Osnivaju Urede i Agencije kako bi na papiru prikazali svoju „posvećenost“ antikorupciji, dok svakodnevno lično ili putem emisara uspostavljaju kontakt sa tužiocima na prvu glasinu da bi mogli biti predmetom neke istrage.

Amarildo Gutić Objavljeno: 09. decembar 2025. 09:50

freepik_com

Primjer prvi, veoma ilustrativan. Potpisnik ovog članka razgovarao je svojevremeno sa jednim etabliranim tužiocem o korupciji u javnim nabavkama.

„Ko može zabraniti vlasniku firme koja je dobila posao da nekoga počasti svojim novcem ako želi?“, argumentira tužilac.

„Postoji jedan problem, on je taj novac dobio na tenderu koji se finansira iz budžeta, dakle našim novcem i ne može baš da časti pojedince, nije li to već povod za sumnju na korupciju?“, slijedilo je kontrapitanje.

„Vi novinari sve olako prosuđujete i osuđujete“, zaključio je tužilac.

Da je tako, ne bi primjera radi, prije pet-šest godina nastala šteta mjerena desetinama miliona u Operatoru za obnovljive izvore energije dok je njim upravljao Boriša Misirača, a sve „pokrivali“ resorni ministar Nermin Džindić i federalni premijer Fadil Novalić.

O svemu jeste pisano, posebno od strane Žurnala, no Tužilaštvo HNK je umjesto javnog novca, spašavalo interese kadrova HDZ-a BiH koji su obilato koristili dodjelu poticajnih kvota za solarne elektrane.

Kriminal veći od afere RespiratoriOperator za obnovljive izvore energije tajkunima poklonio desetine miliona maraka

Istragu je nedavno preuzeo POSKOK, no šteta koja je „pokrivena“ uvećanjem računa za električnu ernergiju građanima je nepovratna. Nije li prava adresa istrage POSKOK-a u stvari inertno tužilaštvo i oni koji nisu spriječili kriminal u trenutku dok se odvijao, a mogli su?

Koliko god se ljutili djelatnici ovih institucija na tu konstataciju, pravosuđe u BiH jeste i najvažnija i najslabija krika u borbi protiv korupcije i njene prevencije. A najbolja prevencija bi bila dosljednim procesuiranjem onih ogrezlih u koruptivna djelovanja. Uporedo i protjerivanjem iz svojih redova onih koji stvaraju „crnu sliku“ o pravosuđu. Za vjerovati je da je manjina takva, no postojaće sve dok većina onih časnih, šuti na nečasni rad svojih „kolega“

Predsjednik VSTV-a Sanjin Bogunić najavio je nedavno da slijede tužbe protiv sudija i tužilaca koji nisu prijavili svoju imovinu u 2023. i 2024. godini. Kakve tužbe? Pa ako ti koji trebaju biti primjer u borbi protiv korupcije nisu ispunili tu obavezu, kako će se odnositi prema političarima i politici koji su korupciju uveli kao „stanje normalnosti“?

„Pravosuđe BiH je izloženo političkom pritisku, zbog čega uglavnom nije sposobno da procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj. Sa druge strane, spremnost političkih elita da ućutkaju organizacije civilnog društva kroz zakonodavne mjere koje kriminalizuju klevetu, vrše pritisak na civilno društvo i sankcionišu svakoga ko iznosi bilo koji oblik kritike na račun vlasti doprinose slici da je kombinacija korupcije i represije osnovni način opstanka na vlasti“, navedeno je u analizi koju je pripremio Transparency International o percepciji korupcije u BiH za prošlu godinu.

Da, idilu vlasti i uspavanih institicija jedino kvare istraživački mediji, nevladine organizacije i poneki častan tužilac koji ne želi biti saučesnik u inertnim pravosudnim institucijama, sa rukovodiocima sklonim kompromisima zarad svoje pozicije te njihovim kolegama uljuljkanim u konformizam.

Naslovnica Večernjeg lista za BiH od ponedjeljka 8. decembra mnogo šta kazuje.

„Hrvati bi prvi put trebali dobiti ravnatelja Federalne policije“, naslov je koji u suštini sadrži - notornu laž.

Ček malo. Pa direktori iliti ravnatelji Federalne uprave policije bili su Zlatko Miletić, trenutni delegat u Domu naroda državnog parlamenta u Klubu Hrvata te Dragan Lukač, isto tako Hrvat.

Naravno da „objektivne kolege“ to znaju, no ovdje upućuju poruku da je Hrvat samo onaj koji za to ima „licencu“ HDZ-a BiH.

Da ne budemo jednostrani, poslijeratna proklamovana nezavisnost prije svega čelnika policijskih agencija posljednjih je godina brutalno uništena inkorporiranjem strankama odanih kadrova, od SIPA-e, Granične policije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, preko entitetskih policija pa sve kantonalnih i policijskih uprava u RS, koji jednako sa tužilaštvima trebaju biti oslonac u provođenju zakona.

„Pravi centri moći izmješteni su iz institucija parlamentarne demokratije u ruke političkih lidera i stranaka. Prekomjerna potreba političkih elita da utiču na sve unutrašnje i eksterne procese u institucijama (od zapošljavanja do kreiranja politika i strateških dokumenata) dovela je do slabljenja integriteta institucija i potpunog nepovjerenja u njihov rad. Gotovo je pravilo da političke elite na ključne pozicije u institucijama sistema, uključujući i one za borbu protiv organizovanog kriminala, postavljaju lojalne i povjerljive ljude, koji bi, prije svega, zastupali njihove stavove i interese“, pisao je sveojvremeno za Žurnal Ramiz Huremagić, ekspert za kriminalistiku.

Da, Bosna i Hercegovina je dovedena u stuaciju da bi borbu protiv korupcije trebali voditi oni koji je u stvari najviše i generišu. Osnivaju Urede i Agencije kako bi na papiru prikazali svoju „posvećenost“ antikorupciji, dok svakodnevno lično ili putem emisara uspostavljaju kontakt sa tužiocima na prvu glasinu da bi mogli biti predmetom neke istrage.

Upravo mizeran učinak kazni za koruptivna krivična djela, dovela je da vlast - oličena prije svih u „trojstvu“ SDA - HDZ BiH – SNSD, uspostavi sistem mita i korupcije, kriminalizacije institucija, stranačkog i porodičnog zapošljavanja, nepotizma, sumnjivih tendera, naplaćenih propalih projekata, sve zarad kratkoročnih političkih ciljeva i dugoročnog bogaćenja pojedinaca.

Ko ne vjeruje neka pročita samo neke od više stotina Žurnalovih tekstova.

IMA LI POSKOKA U Kabirijevom ALUMINIJUGdje je stala Novalićeva, nastavila Nikšićeva vlada