LUKA BRČKO SKRIVALA NAZIVE PREDMETA:Portal Pratimo tendere monitoringom prekinuo lošu praksu u javnim nabavkama
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Fokus

LUKA BRČKO SKRIVALA NAZIVE PREDMETA: Portal Pratimo tendere monitoringom prekinuo lošu praksu u javnim nabavkama

Uprkos tome što su dužni objavljivati konkretne nazive predmeta nabavki kada je riječ o netransparentnim direktnim sporazumima, neki ugovorni organi ni to ne rade. Jedan od takvih je i JP „Luka“ Brčko. Sve je prijavljeno Agenciji za javne nabavke BiH koja je izdala svoje saopćenje u kome naglašavaju da je riječ o kršenju principa transparentnosti. Iz brčanske „Luke“ kažu da nisu znali da, osim njih, niko drugi nema detaljniji uvid u direktne sporazume

Portal Pratimo tendere monitoringom prekinuo lošu praksu u javnim nabavkama
Foto: Adi Kebo/zurnal.info

 

„Agencija za javne nabavke BiH je u posljednje vrijeme vršeći praćenje postupaka javnih nabavki uočila da neki ugovorni organi prilikom unosa izvještaja za provedene direktne sporazume u rubriku koja se odnosi na predmet ugovora/nabavke unose računovodstvenu skraćenicu "KUF" umjesto naziva predmeta nabavke kako su navedeni u Jedinstvenom rječniku javne nabavke (JRJN). Naglašavamo da je riječ o lošoj praksi javnih nabavki koja predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti javnih nabavki, te skrećemo pažnju ugovornim organima da takvu lošu praksu otklone u svom postupanju, budući da praćenje postupaka javnih nabavki u konačnici može rezultirati pokretanjem postupaka pred nadležnim organima.“

Ovako glasi saopćenje Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine od prije nekoliko dana, a povod je loša praksa pojedinih ugovornih organa o kojima smo pisali i na portalu PratimoTendere. Prije svih, riječ je o Institutu za javno zdravstvo RS i RMU Breza.

Nakon objavljenih tekstova i nakon prijava Agenciji za javne nabavke, ovi ugovorni organi počeli su objavljivati nazive direktnih sporazuma, te su na taj način ovaj netransparentan postupak javne nabavke ipak učinili nešto transparentnijim, onako kako to zakon i nalaže.

No, u sklopu redovnog monitoringa javnih nabavki, primijetili smo da još jedan ugovorni organ ne objavljuje nazive javnih nabavki, nego su ti nazivi sakriveni iza raznih šifri, skraćenica i uopštenih naziva.

Riječ je o ugovornom organu JP „Luka“ Brčko d.o.o. Konkretno, a prema podacima s Portala javnih nabavki, brčanska „Luka“ je od 2014. godine do kraja septembra ove godine zaključila blizu 2.000 direktnih sporazuma, vrijednih ukupno skoro pola miliona maraka. Za većinu tih ugovora nije poznat naziv, odnosno nepoznato je šta je konkretno ovaj ugovorni organ nabavio. Umjesto toga, imamo nazive kao što su KUF (skraćenica za knjigu ulaznih faktura), dio KUF-a, blagajna…

 

Primjeri javnih nabavki JP ''Luka Brčko''

 

Na ovaj način izbjegava se propisani, suštinski mandatorni uvjet transparentnosti. Podsjetimo još jednom, konkretni nazivi ugovora moraju biti javno dostupni, jer je riječ o informacijama od javnog značaja. Jedino što znamo u ovom slučaju jesu vrijednost ugovora, datum zaključenja ugovora, te naziv dobavljača, te je evidentno da je riječ o čitavom spektru predmeta nabavki čiji su predmeti ugovora praktično sakriveni.

Nakon što smo u okviru našeg monitoringa primijetili sve navedeno, poslali smo dopis i Agenciji za javne nabavke, ali i samom ugovornom organu. Agencija je reagirala saopćenjem s početka teksta u kojem su, podsjetimo, naglasili da je riječ o lošoj praksi, da to predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti, te su pozvali sve ugovorne organe da ovu lošu praksu otklone.

Iz JP „Luka“ još uvijek nije stigao zvanični odgovor, no kontaktirali smo direktno direktora Pericu Josića, koji je na ovoj poziciji od marta ove godine. On nas je uputio na Mirzu Čizmu, višeg stručnog saradnika za javne nabavke, plan i analizu.

„Mi smo mislili da, kada uđete u postupak, da možete ući i dalje i vidjeti detalje. Nisam znao da javnost nema uvid u to. Mi smo s druge strane i ne znamo šta vidite ili ne vidite“, kazao je Čizmo za PratimoTendere.

Na našu konstataciju da je uprkos tome vrlo važno da se upisuju traženi podaci, Čizmo odgovara kako će se u budućnosti promijeniti praksa: „I dalje ćemo stavljati npr. KUF, ali u nastavku ćemo u zagradi ili slično pisati o čemu je konkretno riječ.“

Na ovaj način bi se trebala prekinuti dugogodišnja loša praksa JP „Luka“ Brčko. PratimoTendere pozdravlja najave ovog ugovornog organa, te ćemo i u budućnosti vršiti monitoring javnih nabavki ovog, ali i drugih ugovornih organa.

U svakom slučaju, ovo ćemo shvatiti kao još jedan pozitivan rezultat našeg rada, koji je zapravo pionirski u smislu permanentnog i proaktivnog monitoringa javnih nabavki kroz sve faze postupka, uključujući i identifikaciju i ukazivanje na rizične postupke javnih nabavki.

 

NETRANSPARENTNI DIREKTNI SPORAZUMI

 

Iako smo često govorili o tome zašto su direktni sporazumi sporni, ponovimo još jednom. Dakle, zaključivanje direktnih sporazuma je apsolutno zakonit način provođenja javnih nabavki. Jedini uvjet za primjenu ovog postupka jeste da vrijednost ugovora ne prelazi 6.000 KM bez PDV-a.

Međutim, ujedno je ovo jedan od najnetransparentnijih postupaka kada govorimo o javnim nabavkama. Prije svega, ugovorni organi su dužni navesti samo naziv predmeta ugovora (a, kako vidimo, neki ni to nisu radili), vrstu ugovora, vrijednost ugovora, datum zaključenja ugovora i firmu s kojom je ugovor zaključen.

Ne postoji mogućnost da zainteresirana javnost ima uvid u tendersku dokumentaciju. Tako neki ugovorni organ može kupiti npr. kancelarijski materijal za tačno 6.000 KM bez PDV-a, a zainteresirana javnost uopće ne može provjeriti o kojem materijalu je riječ, koliko je šta konkretno plaćeno, da li je roba plaćena previše ili premalo itd.

Osim toga, kod zaključivanja ovih ugovora ugovorni organi uopće nisu dužni prikupljati ponude od svih potencijalnih ponuđača. Pojednostavljeno, obrate se direktno firmi po njihovoj želji i zaključe ugovor s njima. Na ovaj način se, kako vidimo, diskriminišu ponuđači i ograničava konkurencija.

Treba istaći i to da je naš monitoring pokazao da se direktni sporazumi najčešće zloupotrebljavaju, pogotovo kad je riječ o ugovorima čija je vrijednost blizu ili na samoj zakonskoj granici od 6.000 KM. Drugim riječima, nabavke se nerijetko cjepkaju, izbjegava se provođenje transparentnijih postupaka, a sve to nije dozvoljeno prema Zakonu o javnih nabavkama BiH.

Pojašnjenja radi, iako je procijenjena vrijednost ugovora manja od 6.000 KM, ugovorni organi i dalje mogu provesti transparentniji postupak, odnosno nisu dužni koristiti isključivo direktni sporazum.

Kada pričamo konkretno o brčanskoj „Luki“, ovaj ugovorni organ je od ukupno 2.173 zaključena ugovora, za njih čak 1.996 koristio direktni sporazum. Ponovimo, za većinu ovih ugovora vrijednih ukupno skoro pola miliona maraka ne znamo šta je konkretno nabavljeno. S druge strane, provedena su samo četiri najtransparentnija, otvorena postupka…

 

Sumarni izvještaj JP ''Luka Brčko''

 

(zurnal.info)