SUMNJA U ZAKONITOST DOZVOLA: Mještani protiv izgradnje vjetroelektrane Gradina

Burno bi moglo biti 1. juna u Tomislavgradu, kada je predviđena javna rasprava o projektu izgradnje vjetroelektrane Gradina. Stanovnici područja Brišnika, Cebare, Bukovice, Mrkodola i obližnjih sela već su iskazali ne samo negodovanje nego su i taksativno naveli sve razloge zašto ne treba dati dozvolu za gradnju.

Prvi razlog je, kažu, što ne postoji saglasnost lokalnih zajednica niti su provedene zakonom predviđene konzultacije s mještanima katastarskih općina na kojima je predviđena gradnja. Navode da su za VE Gradina saznali tek avgusta prošle godine objavilo javni poziv za uvid u idejni projekt. Prikupljeno je potom više od  600 potpisa protiv izgradnje.

Prva vjetroelektrana koja je izgrađena u BiH je VE Mesihovina koja je puštena u rad u ožujku 2018. U vrijeme gradnje nitko nije znao da je to samo jedan dio koncesije koja je dodijeljena 2008. godine i koja se zove Koncesija za VE „Gradina“ predviđene snage do 100 MW. Pri tome im ne nepoznanica kako je povećan kapacitet vjetrolektrane na 100 MW kada je Elektroprijenos 2016. godine izdao Uvjete za priključak za svega 41,6 MW — što je tada bila maksimalna prenosna sposobnost mreže.

„Kod gradnje VE Mesihovina nije bilo otpora lokalne zajednice jer nitko nije znao što znači imati vjetroelektranu u blizini naselja. Nakon osam godina lokalno stanovništvo vrlo dobro zna koje su posljedice smještanja vjetroelektrane u blizinu naselja i više apsolutno ne odobrava takve projekte“, uvjeravaju predstavnici mještana u otvorenom pismu.

Investitor u pismenom odgovoru navodi da je postupak uključivanja javnosti omogućen u postupku usvajanja prostorno-planske dokumentacije naročito Prostornog plana Kantona 10 kada su mogli imati uvid u dokumentaciju kojim se predviđa izgradnja projekta, navodno vrijednog 200 mliona eura.

No, protivnici gradnje ukazuju da se argumenti investitora baziraju na zakonu koji je proglašen neustavnim i koji nije bio na snazi u trenutku potpisivanja Ugovora u koncesiji, predočavajući hronologiju. Jednako tako podsjećaju da u Kantonu 10 do 2023. godine nije bilo važećeg prostorni plan, te da ga Općina Tomislavgrad još uvijek - nema. Pred Kantonalnim sudom u Livnu pokrenuta je tužba za utvrđivanje koncesijskog ugovora ništavnim.

Dodatno, mještani ukazuju da bi bila ugroženi crpilište vode Brišnik te izvorište Cebara, no investitor tek odgovara da to nije njihova odgovornost nego općine Tomislavgrad, što jeste tačno. No stanovnici traže da Federalno ministarstvo okoliša i turizma ne daje saglasnost prije nego Općina Tomislavgrad ne ispuni zakonsku obvezu definiranja zaštitnih zona i dok ne bude izrađena neovisna hidrogeološka procjena rizika za vodocrpilišta.

Investitor izgradnje vjetrolektrane je firma „Gradina d.o.o.“ iz Tomislavgrada. Prema sudskom registru osnivač je firma C.E.M.P. iz Hrvatske. Osnivač pak ove firme je iz Posušja, firma Lager Milenka Bašića, koji slovi kao jedan od najbogatijih osoba u regionu.

Koncesiju za gradnju vjetroelektrane dobili su prenosom od prethodnog koncesionara, firme Vran-Dukić iz Tomislavgrada.

Bašić je u Hrvatskoj, zajedno sa još nekoliko osoba, optužen radi trgovanja utjecajem, davanja mita te zloupotrebe položaja i ovlasti prilikom izgradnje Vjetroelektrane „Krš-Pađene“ na području Grada Knina, gdje je investitor bila njegova firma C.E.M.P.

Prema navodima Hrvatskog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), Bašić je zajedno s Draganom Stipićem, izvršnim direktorom Lagera, optužen da je od 2017. do 2020. godine podmićivao Josipu Rimac koja je kao gradonačelnica Knina, saborska zastupnica i državna tajnica u Ministarstvu uprave skoristila svoj politički utjecaj za lobiranje u različitim državnim institucijama kako bi pogodovala Bašiću i Stipiću oko realizacije gradnje Vjetroelektrane Krš - Pađene, investicije vrijedne 240 miliona eura.

Sada je novi veliki projekat izgradnje vjetrolektrane započet u Bosni i Hercegovini. Svako poređenje sa navedenim slučajem u Hrvatskoj nije moguć. Ne, nije....

(zurnal.info)