„CESTE“ D.D. MOSTAR PRIJETE ŽURNALU: Kršenje zakona s dozvolom premijera

Nije kriv onaj ko je otkriven u kriminalu, već onaj ko to vidi i o tome javno govori. Ukratko, ovo je sažetak napada uprave i advokata „Cesta“ d.d. Mostar na redakciju Žurnala. Krivičnim prijavama i tužbama zaprijetila je advokatska kancelarija izvjesnog „Paponje i partnera“, jer smo pisali kako se ovo preduzeće u 93 odstotnom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu izmijenjenog Statuta, izuzelo od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, što je objavila Agencija za javne nabavke BiH, kao i da je samo 2023. godine, mimo bilo kakve kontrole, potrošeno 6,3 miliona KM, što je utvrdio Ured za reviziju institucija Federacije BiH.

Iako su i drugi mediji u BiH pisali o istoj temi, „Paponja i partneri“ obrušili su se samo na naš. Demantijem, ipak, ništa nisu demantovali. Istina, po njihovom dopisu, listi osumnjičenih za ozbiljan tenderski kriminal trebalo bi dodati i bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića (SDA) i aktuelnog Nermina Nikšića (SDP), koji su, iako nemaju ovlaštenja za to, stavili potpis na sporne izmjene i dopune Statuta 2022. godine, kao i na isto tako sporni novi Statut 2024.

S obzirom na to da se u javnosti konačno počelo govoriti o tenderskoj samovolji ovog preduzeća, „Paponja i partneri“ sebi su dali za pravo da na četiri strane A4 formata izliju niz uvreda, ponižavanja i konstrukcija kojima bi pokušali da zastraše novinare. Jedno je sigurno, potvrdili su sva pisanja naše redakcije, iskazali neizmjerno poštovanje prema tužiteljici Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona Valeriji Tomić, koja je potpisala odluku o nesprovođenju istrage, uz obrazloženje da nema elemenata krivičnog djela i, parafraziramo, da je Statut „Cesta“ dovoljan za izuzimanje od Zakona o javnim nabavkama BiH.

S obzirom na to da „Paponja i partneri“ pita otkud pravo novinarima Žurnala da tumače odluke tužiteljice, i mi imamo pitanje za advokate koji, očito, nisu savladali osnovno – kako statut može biti iznad bilo kojeg zakona? Da li je normalno da trošenje miliona KM u preduzeću, čiji je većinski vlasnik FBiH, bude izvan i mimo zakona kojim je to regulisano? Da li je normalno da tužioci tenderski kriminal ne smatraju kriminalom?

Takođe, advokate bi valjalo podsjetiti da su jeftina floskula kako novinari Žurnala skupljaju političke poene i rade za „klikove“, kao i javno izrečene lične uvrede itekako dovoljne da naša redakcija podnese tužbe. Toliko su, nadamo se, naučili.  

Sada „Paponju i partnere“, kao i javnost BiH podsjećamo:

TENDERSKI KRIMINAL UZ POMOĆ TUŽILAŠTVA HNK

Mostarske „Ceste“, dioničko su društvo, u većinskom vlasništvu Vlade FBiH. Četiri od pet članova Nadzornog odbora imenuje Vlada, novac je budžetski! Ipak, krajem 2022. izmijenjen je Statut pa je navedeno da ih Zakon o javnim nabavkama više ne interesuje. Iz Agencije za javne nabavke upozoravali su da to nije moguće, jer su ugovorni organ.

AJN podnijela je prekršajnu, kao i krivične prijave protiv uprave, ali je gorepomenuta tužiteljica Valerija Tomić još u predistrazi potpisala dokument u kojem stoji - nema osnova za sumnju na krivično djelo. Donijela je naredbu o neprovođenju istrage. Razlog koji je navela Tomićeva je – strašan, a za „Ceste“ odlično pokriće za kriminal. Izmjena Statuta bila je dovoljna za neprimjenjivanje Zakona.

Tužilaštvo je, dakle, ignorisalo činjenicu da je svaki statut niži pravni akt od zakona, kao i da isti mora biti usklađen sa važećim zakonskim propisima. Džaba je to isto pisao Ured za reviziju institucija u FBiH 2023. godine, kada je utvrđeno da je mimo Zakona potrošeno 6,3 miliona KM.

"2023. godine provedeno je 96 postupaka i zaključeni su ugovori ukupne vrijednosti od 6.304.370 KM, bez primjene ovog Zakona. Međutim, Društvo je ugovorni organ u skladu s članom 4. zbog čega je u obavezi primjenjivati Zakon o javnim nabavkama", navedeno je u revizorskom izvještaju.

I Agencija je podnijela krivične prijave, Tužilaštvo HNK je tražilo dokumentaciju. No, prvo bi trebalo raspetljati sukob nadležnosti, jer je za kršenje državnog zakona nadležno državno Tužilaštvo. Zasad sve stoji, osim što se novac poreskih obveznika konstantno odliva bez kontrole.

Osokoljena tužilačkim odlukama, uprava „Cesta“ brani se spornim Statutom, kao i dokumentom kojeg je potpisao direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić u kojem piše da AJN nije nadležna da utvrđuje ko je ugovorni organ. Agencija nije, ali Zakon je decidan. I Rahić je reagovao pa pozvao „Ceste“ da dokažu da nisu u javnom vlasništvu, kao i da nisu primali novac iz budžeta.

MILIONI MARAKA POTROŠENI BEZ KONTROLEHES Gornja Drina, Ceste i Reumal namiču ugovore podobnim firmama, tužilaštva šute

 O finansijerima „Cesta“ moglo bi se naširoko. Ipak, da skratimo.

Vlada FBiH kroz Ministarstvo prometa i komunikacija odobrava sredstva za putne projekte putem programa "Kapitalni transferi javnim preduzećima". Prema najnovijim podacima iz 2025. godine, za cestovnu infrastrukturu predviđeno je 257,5 miliona KM, uključujući i projekte u i oko Mostara poput južne obilaznice. O tome su pisali mediji.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Uprava za ceste i lokalne samouprave su u 2025. rasporedile 1,4 miliona KM za obnovu i izgradnju priključnih lokalnih puteva. I o tome su pisali mediji.

O putnoj infrastrukturi, čiju izgradnju, posredstvom fondova EU i kredita finansiraju preduzeća poput „Cesta“, a sve to uredno vraćaju građani, takođe su pisali mediji. 

Žurnal i javnost BiH očekuju i od Agencije za javne nabavke BiH da objasni kako se od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH izuzeo i, na primjer, „BH Telekom“. Ovom preduzeću je, takođe, bio dovoljan tek pravilnik pa da ZJN u potpunosti zaobiđe.

Sloboda govora, po „Paponji i partnerima“, nije apsolutna. Možda. Iz njihovog ugla.

Istina svakako jeste. I stoji u dokumentaciji.

(Zurnal.info)