Elma Hašimbegović: Zahtijevamo hitne mjere zaštite zgrade Historijskog muzeja BiH

Pet dana nakon što su 21. jula sa zgrade Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu otpale dvije kamene fasadne ploče, nadležne institucije još nisu poduzele konkretne mjere. Uprava Historijskog muzeja i prije početka radova upozoravala je da bi izgradnja Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi u neposrednoj blizini mogla ugroziti nacionalni spomenik, koji decenijama čeka obnovu. Zbog toga su od investitora, izvođača radova i nadležnih institucija zahtijevali hitno poduzimanje mjera za zaštitu zgrade Historijskog muzeja BiH. 

(Elma Hašimbegović pored fasadnih ploča koje su pale na izložbeni prostor)

Uprkos dopisima upućenim na više od 35 adresa još 15. jula, iz Historijskog muzeja navode da do danas nisu dobili nijedan konkretan odgovor nadležnih institucija. Iz Vlade Kantona Sarajevo saopćili su da su poduzete sve potrebne mjere zaštite, ali dokumentaciju koja to potvrđuje, uprkos kako tvrde iz Uprave Historijskog muzeja „njihovim izričitim zahtjevima, do danas nisu dostavili na uvid”.

O stanju zgrade, višegodišnjem čekanju na obnovu, neriješenom finansiranju i mogućim posljedicama po muzejske zbirke razgovarali smo s direktoricom Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elmom Hašimbegović.

Sa zida Historijskog muzeja BiH 21. jula otpao je dio fasade. Šta se tačno dogodilo i da li je sigurnost posjetilaca i zaposlenih trenutno ugrožena?

Prije pet dana dogodilo se upravo ono na šta smo upozoravali svega nekoliko dana ranije a, to je da otvaranje gradilišta u njegovoj neposrednoj blizini direktno ugrožava zgradu koja je nacionalni spomenik. A deset dana ranije, čim je gradilište otvoreno i radovi počeli, odmah smo upozorili nadležne institucije. Ukazali smo na nekoliko kritičnih tačaka koje su bile vidljive golim okom, oštećenu kamenu oblogu fasade, nestabilne kamene ploče i potporni zid prema ulici i pješačkoj zoni. 

(Oštećenje zgrade Historijskog muzeja) 

Čim su radovi počeli, poslali smo dopise na više od 35 adresa, investitoru, izvođaču radova i nadležnim institucijama zaštite. Dobili smo nekoliko usaglašenih odgovora sa ključnom porukom “da nema razloga za brigu” jer su “poduzete sve zaštitne mjere”. Mi upravo pitamo koje su to konkretne mjere, jer govorimo o nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine. Odgovor na to pitanje niti dokumentaciju koja to potvrđuje nismo dobili. Upozorili smo i javnost, a onda su se dvije kamene ploče obrušile usred radnog dana, kada je muzej bio pun posjetilaca. Srećom, niko nije povrijeđen. Historijski muzej nije bio uključen u pripremu projekta, niti nam je investitor ikada predstavio plan  radova ili zaštitne mjere, osim ako se ne računaju ukupno dva poluformalna sastanka bez zaključaka i bez zapisnika. Moj isključivi stav je bio da se mora voditi računa o zgradi Historijskog muzeja, o konkretnim mjerama zaštite nije bilo govora. 

(Gradilište pored Historijskog muzeja)

Da li su nakon toga reagovali predstavnici nadležnih institucija ili izvođača radova?

Niko od nadležnih institucija, uključujući investitora do ovog trenutka nije došao da obiđe nastalu štetu niti da procijeni posljedice, pa ni da podijeli našu brigu za zgradu. Nije ovo pitanje jedne kamene ploče, nego sigurnosti ljudi i zaštite nacionalnog spomenika.

Godinama upozoravate na loše stanje zgrade. Prije nekoliko godina najavljena je obnova muzeja, ali radovi još nisu počeli?

Muzej radi sve što može da ostane relevantna kulturna institucija, ali kada je riječ o sanaciji objekta, radimo onoliko koliko je u našoj moći. Uspjeli smo 2012. zgradu staviti na listu nacionalnih spomenika, i to kao prvi proglašeni objekat moderne arhitekture, osigurati sredstva za sanaciju krova kubusa i potpunu sanaciju administrativne zgrade, urediti atrij, opremiti i unaprijediti muzejske kolekcije, pripremiti projekte restauracije, i to sve velikim dijelom iz međunarodnih fondova. Za veća sredstva i potpunu restauraciju zgrade sami nismo imali kapaciteta. Od 2022. godine Vlada Kantona Sarajeva se ozbiljnije uključila u projekat restauracije i izdvojila sredstva za prvu fazu obnove, ali radovi još nisu počeli. Svih ovih godina kontinuirano radimo na promociji zgrade i potrebi njene restauracije.

Moram također napomenuti, da su radovi koji su planirani tek prva faza rekonstrukcije za koju je izdvojeno 1,8 miliona KM, od proračunatih 10 miliona za cijelu zgradu i to sad već daleke 2022. godine. Sredstva se odnose na stakleni dio fasade, na obnovu ravnog krova, odnosno galerijskih prostora i depoa u kojima se čuva muzejska građa Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, izuzetno važni za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, no ne tiču se toliko direktno ovoga što nam se sad dešava, tj.što se razvojem vanjskih faktora, kao što je novo gradilište u blizini, otvorilo kao novi rizik po zgradu.

Da li znate u kojoj je fazi taj projekat i kada bi radovi mogli početi?

Prema informacijama koje imamo iz medija, tender je proveden i izabran je izvođač, ali je postupak zaustavljen zbog žalbi. Nemamo informacije kada bi radovi mogli početi. Već tri godine planiramo aktivnosti muzeja prema najavama početka obnove. Svake godine očekujemo da će radovi krenuti, zbog čega odgađamo ili otkazujemo dio programa. Isto se dogodilo i ovog ljeta.

Koliko su istovremena izgradnja nove zgrade i odgađanje obnove muzeja opasna kombinacija?

Godinama smo upozoravali da bi oba projekta trebalo posmatrati zajedno. Nije logično ni etički graditi novu reprezentativnu zgradu neposredno uz nacionalni spomenik koji je u ovakvom stanju. Nova zgrada arhitektonski se oslanja na Historijski muzej, ovisi o njoj, pa smo smatrali da postoji i moralna obaveza da se prvo zaštiti postojeći objekat. Danas više nije riječ o etičkom pitanju, nego o zakonskoj obavezi zaštite nacionalnog spomenika I to prije početka radova na novom objektu. Historijski muzej nije bio uključen u pripremu projekta, niti nam je investitor ikad predstavio plan radova ili zaštitne mjere.

(Teške građevinske mašine pored nacionalnog spomenika)

Već 25 godina radite u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, kakvo je stanje danas?

Kada sam došla u muzej, institucija je tek izlazila iz ratnog perioda. Imala je neriješen pravni status i izuzetno teške uslove rada. Tokom svih ovih godina uspjeli smo velikim naporima izgraditi instituciju koja je danas prepoznata i u Bosni i Hercegovini, ali i među međunarodnim partnerima. Nažalost, danas se suočavamo s novim problemom, direktnim ugrožavanjem same zgrade Muzeja.

Historijski muzej BiH već godinama posluje u teškim finansijskim uslovima. Kako danas izgleda finansijska situacija muzeja i da li sredstva kojima raspolažete omogućavaju da obezbjedite sve troškove?

Prošle godine navršilo se 30 godina neriješenog pravnog statusa sedam državnih kulturnih institucija. Posljedice toga su višestruke, prije svega zbog nepostojanja sistemskog finansiranja iz državnog ili bilo kojeg drugog budžeta. Prije dvije godine napravljen je određeni pomak kada je Vlada Kantona Sarajevo odvojila sredstva koja bi trebalo da sufinansiraju minimalne plate zaposlenih i dijelove režijskih troškova. Time nam je znatno olakšan rad, no sve ostalo, pune plate, programe i održavanje zgrade, i dalje moramo osiguravati kroz projekte i vlastiti rad.

(Zgrada Historijskog muzeja BiH projektovana je prema idejnom rješenju arhitekata Borisa Magaša, Radovana Horvata i Ede Šmidihena. Izgrađena je 1963. godine, a 2012. proglašena nacionalnim spomenikom BiH.)

Koliko su u ovakvim okolnostima ugrožene muzejske zbirke?

Naše kolekcije ugrožene su već 30 godina zbog stanja u kojem se zgrada nalazi i neadekvatnih uslova za njihovo čuvanje. Novi radovi mogu dodatno povećati taj rizik. Još ne znamo kakve će posljedice imati, jer ponavljam, nemamo uvid u elaborat o rizicima i šteti ukoliko je takav uopšte napravljen, ali postoji realna bojazan da će se one odraziti ne samo na zgradu nego i na muzejske zbirke u depoima muzeja.

Imate li nakon svega bar neku nadu da će se stanje promijeniti?

Da nemam optimizam i osjećaj odgovornosti prema ovom poslu, vjerovatno ne bih provela 25 godina u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Realnost nije ohrabrujuća i ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Ipak, odgovornost prema instituciji, kolegama i kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine obavezuje nas da nastavimo raditi i boriti se za njen opstanak.

(zurnal.info)