Tajkunska doba:UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE: Kako su kupovane zgrada Regionalnog centra i carinski terminali
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE: Kako su kupovane zgrada Regionalnog centra i carinski terminali

Uprava za indirektno oporezivanje je ključna za finansijsku stabilnost nekoliko privatnih poduzeća koja su poslovala sa njom. Jedno od takvih je sarajevska građevinska tvrtka Butmir, koja je Upravi prodala šest spratova atraktivne i skupe zgrade u Novom Sarajevu

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE: Kako su kupovane zgrada Regionalnog centra i carinski terminali

Sredinom decembra, nakon dugog najavljivanja, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), svečano je otvorila svoj Regionalni ured u Sarajevu. Otvarajući Regionalni ured, direktor UIO BiH Miro Džakula kazao je „da je UIO ključna institucija za fiskalnu stabilnost BiH, a kad postoji fiskalna stabilnost onda država može izvršavati sve svoje obaveze na svim nivoima“.

Mogao je Džakula mirne duše kazati kako je UIO ključna i za finansijsku stabilnost nekoliko privatnih poduzeća koja su poslovala sa Upravom. Jedno od takvih je sarajevska građevinska tvrtka Butmir, koja je Upravi prodala šest spratova atraktivne i skupe zgrade u Novom Sarajevu. Kupovina prostora za Regionalni centar UIO jedna je od najbolje osmišljenih prodaja privatnog poslovnog prostora nekoj od državnih agencija.

DVA TAJKUNA, MALO JAČA

Tender savršeno i čisto osmišljen, od državnog ministarstva finansija, preko UIO i njenog Upravnog odbora pa do Vijeća ministara. Bez ikakvih neregularnosti, a opet sa jasnim kriterijama koji su vodili samo ka jednom pobjedniku.

Početkom septembra 2014. godine okončan je tender za kupovinu prostora u kojem će biti smješten Regionalni centar Sarajevo. Tender je bio objavljen u dva dnevna lista, u njemu su postavljeni uslovi uobičajeni za ovakve nabavke. Ali jedna od stavki tendera bila je posebno zanimljiva. I najvažnija.

Naime, napisano je kako središte zgrade ne smije biti udaljeno više od dva kilometra od sjedišta Vijeća ministara.
Iako su se dva tajkuna natjecala, već tada se znao pobjednik. Jer je samo jedna zgrada zadovoljavala ključni uvjet tendera - blizinu Vijeću ministara.

Prvi je tajkun bio Ljiljanko Palac iz Gruda, koji je u Sarajevu vlasnik zemljišta, stambenih zgrada ali i poslovnog objekta Interinvest u sarajevskom naselju Čengić Vila. U toj je zgradi već odranije smješteno nekoliko državnih institucija, od Pravobranilaštva do Službenog lista. Navodno, milionski vrijedna kupovina prostora za potrebe Službenog lista BiH bila je nagrada za Palčevu vjernost zna se kojoj stranci.

Drugi je tajkun bio Husein Hasibović Sejo. I već tada se znalo ko će zapravo iz ove neravnopravne utrke izaći kao pobjednik.

U decembru 2014. godine ozvaničeno je ono što su, zapravo, svi znali. UIO kupuje prostor u jednoj od tri Hasibovićeve zgrade u Novom Sarajevu, udaljene nešto malo manje od dva kilometra od sjedišta Vijeća ministara. UIO prostore za svoje sarajevsko središte plaća 14 miliona maraka. Tačno godinu dana kasnije Uprava svečano useljava u svoje skupe prostorije.

Prostor u Novom Sarajevu omiljena je Hasibovićeva građevinska lokacija. Tu je njegov Butmir sagradio tri poslovno-stambene zgrade. Nekoliko metara dalje, pred prošle izbore, bez tendera je angažiran na rekonstrukciji zgrade Elektroprivrede BiH, a vrijednost dodatnih radova izvedenih za vrijeme posljednje predizborne kampanje veća je od milion maraka.

Konačno, i pored žestokih protesta građana, koji kilometar dalje od Elektroprivrede BiH, Hasibović je okončao gradnju poslovno-stambenog kompleksa na Čengić Vili, uništivši jedinu preostalu zelenu površinu tog dijela naselja. No, u svakoj priči o njegovim poslovnim pothvatima ne treba zaboraviti kako je on uvijek bio i ostao jedan od omiljenih građevinara Zlatka Lagumdžije, bivšeg predsjednika SDP-a. Uostalom, tender za kupovinu Regionalnog centra UIO raspisan je i okončan u vrijeme dok je Lagumdžija bio u Vijeću ministara BiH.  

Butmir je dobijao i poslove na gradnji koridora Vc. Hasibović je tajkun čije se ime veže uz Lagumdžijino vezuju za dvije velike afere - Reket i Bošnjački institut.

Istraživalo se da li je u aferi "Reket" Hasibović bio posrednik Zlatka Lagumdžije i Damira Hadžića prilikom navodnog reketiranja poduzetnika Nihada Imamovića, dok je u slučaju Bošnjački institut istraživano da li je Hasibović zajedno s Lagumdžijom privatnim avionom letio u Cirih, gdje je, navodno, ispražnjen sef u vlasništvu Adila Zulfikarpašića.

NOVI UNOSNI POSAO

Unatoč brojnim dokazima i navodima Tužilaštvo do danas nije podiglo optužnicu ni u jednom od ova dva slučaja.
Hasibovića nije bilo na svečanosti otvaranja Regionalnog centra. No, to ne znači da u budućnosti ne namjerava ponovno poslovati sa UIO BiH. Naime, kako saznajemo, uveliko je u novom poslovno-građevinskom pothvatu. S kojim planira, ukoliko je moguće, ponovo unosno surađivati sa UIO BiH.

U te svrhe osnovana je firma CTS (Centralni terminal d.o.o.) sa sjedištem u Sarajevu. Stoprocentni osnivač firme je Hasibovićev GP Butmir a ukupan kapital firme je milion i 600 hiljada maraka. Direktor CTS-a je Edin Hadžiomerović, dugogodišnji usposlenik i direktor u GP Butmiru.  Iako iz UIO nema najava o skoroj kupovini novih prostora, dobri poznavatelji prilika tvrde kako se osnivanjem CTS-a i građevinskim radovima na zemljištu kod zapadnog ulaza u Sarajevo priprema teren za gradnju carinskog terminala i njegovog kasnijeg izdavanja UIO. Što je jedan od najunosnijih poslova u BiH, o čemu je Žurnal nedavno pisao.

Prema tim najavama, dosadašnji carinski terminal u sarajevskim Halilovićima bi trebao biti preseljen i tu Hasibović vidi priliku za iznajmljivanje svog terminala Upravi. Izgradnjom Sarajevske zaobilaznice stekli su se svi preduvjeti da terminal zadovoljava kriterije za najam. Kraj zemljišta odranije postoji pruga tako da nikakvih zapreka za buduću plodonosnu suradnju zapravo i nema.

(zurnal.info)