Ekspertni tim za Trgovsku goru ostao bez novca:Savjet ministara žrtvuje zdravlje 250 hiljada građana BiH!
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

Ekspertni tim za Trgovsku goru ostao bez novca: Savjet ministara žrtvuje zdravlje 250 hiljada građana BiH!

Ukoliko Hrvatska istraje u svojoj namjeri da dio svog nuklearnog otpada, trenutno pohranjenog u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji, premjesti na Trgovsku goru, na samo 800 metara od granice sa BiH, procjenjuje se da će biti ugroženo zdravlje najmanje 250.000 ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une.

Savjet ministara žrtvuje zdravlje 250 hiljada građana BiH!
Radioaktivni otpad (ilustracija)

 

 

Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije obezbjedio sredstva za rad Ekspertnog tima zaduženog da prati poteze Hrvatske koja namjerava da na Trgovskoj gori, tik uz granicu sa BiH, odlaže radioaktivni otpad. Zbog ovakvog, teško shvatljivog nemara, ugroženo je zdravlje najmanje 250.000 ljudi!

ŠUTNJA KOŠARCA I TEGELTIJE

Odluku o imenovanju Ekspertnog tima Savjet ministara donio je još krajem oktobra 2020. godine. Istog dana imenovan je i Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine.

Nakon godinu i po dana Savjet ministara BiH još uvijek nije obezbjedio novac za njihov rad. 

„Na osnovu Zakona o finansiranju institucija BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH ne može isplaćivati sredstva bez odluka Savjeta ministara, odnosno naloga resornih ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. U slučaju da bude donesena odluka koja se odnosi na troškove ekspertskih timova za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja radioaktivnog otpada na području Trgovske gore, postupićemo po nalogu Savjeta ministara i resornog ministarstva“, odgovoreno je Žurnalu iz Ministarstva finansija i trezora BiH. 

Znači, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac (SNSD), nije uputilo prijedlog Savjetu ministara, kojim predsjedava Zoran Tegeltija (takođe SNSD), da donese odluku o isplati sredstava.

„Da li će Ministarstvo na čijem ste čelu tražiti od Ministarstva finansija da obezbijedi sredstva za rad ekpertskog i pravnog tima, koji treba da rade na rješavanju problema u vezi sa Trgovskom gorom?“, glasi pitanje koje je Žurnal postavio ministru Staši Košarcu.

Predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji postavili smo pitanje: 

„Molim Vas da odgovorite da li će Savjet ministara BiH i na koji način obezbijediti sredstva za rad ovih timova (Ekspertskog i Pravnog tima), kako bi mogli da pokrenu postupke s ciljem zaštite interesa građana BiH (oba njena entiteta), jer je, kako sada stvari stoje, vrlo upitno usvajanje Budžeta BiH?“

Nismo dobili odgovore na naša pitanja. Neoglašavanje Košarca i Tegeltije o ovom, itekako značajnom pitanju za BiH i njene građane, ukazuje da oni, zajedno sa ostalima u vladajućoj koaliciji na državnom nivou, svjesno odugovlače u rješavanju tog problema. Odugovlačenje, pak, vodi ka opstruisanju i blokadi rada ova dva tima na izradi strategije koja bi odvratila Hrvatsku da na samoj granici sa BiH napravi radiaktivnu deponiju. 

UGROŽENO ZDRAVLJE 250.000 LJUDI

Skupština opštine Novi Grad, koji će biti najugroženiji ako Hrvatska na Trgovskoj gori počne da odlaže kontaminirani otpad,  održala je 24. decembra prošle godine tematsku sjednicu, kojoj su prisustvovali i predstavnici Ekspertskog i Pravnog tima. Oni su odbornicima lokalne skupštine otvoreno saopštili da ne mogu da rade svoj posao i da je upitno dalje funkcionisanje timova, jer Savjet ministara nije obezbjedio novac za njihovo djelovanje. 

 

Skupština Novog Grada tada je usvojila zaključak o formiranju opštinskog tima za „praćenje stanja i koordinaciju aktivnosti u vezi odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora“. Predsjednik opštinskog tima je Mario Crnković, predstavnik Udruženja „Green team“, a njegovi članovi su načelnik opštine Miroslav Drljača, kao i predstavnici svih stranaka zastupljenih u opštinskom parlamentu. 

Skupština Novog Grada je od Predsjedništva BiH i Savjeta ministara zatražila da hitno preduzmu mjere kako bi se zaštitili građani. Od Predsjedništva i Savjeta ministara BiH je zatraženo i da pokrenu pravne radnje, predviđene međunarodnim konvencijama, s ciljem pokretanja tužbe BiH protiv Hrvatske u vezi sa Trgovskom gorom.

Ukoliko Hrvatska istraje u svojoj namjeri da dio svog nuklearnog otpada, trenutno pohranjenog u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji, premjesti na Trgovsku goru, na samo 800 metara od granice sa BiH, procjenjuje se da će biti ugroženo zdravlje najmanje 250.000 ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une. Slovenija i Hrvatska su vlasnici nuklearne elektrane Krško (u omjeru 50:50). Slovenci su ponudili Hrvatskoj da se radioaktivni otpad i dalje odlaže u Krškom, ali je za Hrvatsku to bilo preskupo, pa su odlučili da stvore sopstvenu deponiju radioaktivnog i ostalog otpadnog materijala. Rok da premjeste svoj dio radiaktivnog otpada iz Krškog je 2023. godina, kada će Hrvatska, ako se u međuvremenu ne osujete njene namjere, na Trgovskoj gori početi da odlaže opasne materije. Prema procjenama, oko 3.000 kvadratnih metara radioaktivnog otpada već za godinu dana mogao bi biti prebačen u podzemna skladišta u krugu nekadašnje kasarne Čerkezovac.

Sudeći prema potezima institucija BiH i njenih ključnih ljudi, male su šanse da se Hrvatska spriječi u svom naumu. Pravni tim, što je nedavno potvrdio i njegov član Vitomir Popović, formiran je kasno. Uz činjenicu da novac za njegov rad nije obezbjeđen, šanse da nešto učini su minorne. 

ŠTA MOŽE UČINITI BIH

Koje poteze može da povuče BiH?  Državi na raspolaganju ostaje da zatraži međunarodnu arbitražu ili da pokrene tužbe protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Za to postoji itekako opravdan razlog, pa se BiH može pozvati na ESPO konvenciju iz 1991. godine o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontaktu, prema kojoj postoji definisan mehanizam šta je u takvim slučajevima potrebno raditi. U prilog opravdanosti pokretanja međunarodne arbitraže i tužbe ide i činjenica da je područje Trgovske gore, gdje bi se odlagao nuklearni otpad, podložno pomjeranju tla. Potvrdio je to i razorni zemljotres u Petrinji, krajem decembra 2020. godine, koja je od Trgovske Gore udaljena svega 60-tak kilometara.

Dugogodišnji profesor na više univerziteta i stručnjak za hidrotehniku Munir Jahić ranije je upozorio da se mora odustati od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, jer to ne može biti ni prostorno ni komunikacijski pogodna lokacija.

„Zamislite da je u trenutku zemljotresa u Petrinji kamion prevozio radionuklearni otpad, šta bi se onda dogodilo? Za svaki potres jačine od pet stepeni po Rihteru lokacija koja je udaljena 70 ili 80 kilometara ne može biti lokacija za odlaganje takvog otpada“, istakao je Jahić. 

Da bi se pokrenula međunarodna arbitraža ili tužba protiv Hrvatske, potrebna je odluka Predsjedništva BiH. BiH je prokockala veliku šansu da ranije stavi tačku na pitanje Trgovske gore, a glavni krivac za to je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH. Dodik je 16. jula 2019. godine stavio veto na zaključak Predsjedništva BiH, kojim se poziva Hrvatska da obustavi radove na izgradnji Pelješkog mosta, jer se izgradnjom tog mosta BiH onemogućava izlaz na otvoreno more. 

Dodikov veto, obrazložen tvrdnjama da bi to napravilo dodatne probleme u odnosima s Hrvatskom, ali i sa Evropskom unijom, koja sufinansira gradnju Pelješkog mosta, potom je glasovima vladajuće većine potvrđen u Narodnoj skupštini RS. 

Sagovornici Žurnala navode da je Pelješki most bio „kec u u rukavu” BiH, odnosno da je davanje saglasnosti za gradnju Pelješkog mosta trebalo biti uslovljeno garantovanim odustajanjem Hrvatske da na Trgovskoj gori gradi deponiju nuklearnog otpada. Međutim, Dodik je odigrao za Hrvatsku, ali mu, očigledno, ne pada na pamet da u Predsjedništvu BiH pokrene pitanje tužbe protiv te države zbog Trgovske gore i tako zaštiti interese i zdravlje srpskog naroda, čiji je navodno neprikosnoveni zaštitnik, ali i ostalih naroda nastanjenih u slivu rijeke Une. 

Bosna i Hercegovina ima još veoma malo vremena, jer će 2023. godine Hrvatska da krene sa premještanjem radioaktivnog otpada iz Krškog. Podnošenje tužbe protiv Hrvatske mogu u Predsjedništvu BiH da pokrenu i Šefik Džaferović ili Željko Komšić. Naravno,  ako su uopšte zainteresovani za dobrobit građana...

 

 

Najvažniji detalji slučaja Trgovska gora 

 

- Od 1997. godine Hrvatska planira skladištenje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane "Krško" u bivšoj kasarani Čerkezovac, na samoj granici sa BiH. Stručnjaci upozoravaju  da ovo predstavlja opasnost za narednih 300 godina. 

- Potencijalno skladište udaljeno jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, u Republici Srpskoj, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi. 

- U slivu rijeke Une, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nastanjeno oko 250.000 ljudi.

- 2015. godina učinjene prve konkretne akcije iz BiH, opštine iz sliva Une potpisale zajedničko pismo za zaustavljanje aktivnosti  

- 2016. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

- Iste godine Narodna skupštine Republike Srpske usvojila Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor. 

- 2017. godine osnovan  "Zeleni klub", s ciljem jačanja javnog dijaloga u oblasti energetike, pitanjima iz oblasti obnovljivih izbora energije, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Najavili i moguću arbitražu pred međunarodnim sudom pravde.   

- 2018. godina - sve izglednije da će Hrvatska svoj nuklearni i radioaktivni otpad odlagati na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. 

- 2019. godine organizovan protest u opštini Novi Grad,  "Životima se ne trguje"  protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na kome se okupilo oko dvije hiljade gradjana 

- 2020. godina - Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac, u opštini Dvor 

- U BiH formiran Ekspertski i Pravni tim za Trgovsku goru 

- 2021. godina -  Ekspertski tim objasnio da je opasno skladištiti radioaktivni otpad na granici Hrvatske i BiH. 

- Skupština Novog Grada zatražila hitnu reakciju Predsjedništva i Savjeta ministara BiH kako bi se Hrvatska onemogućila da sprovede svoje planove

- 2022. godina – Vlasti BiH ne čine ništa da se problem Trgovske gore riješi u interesu države i njenih građana. 

(zurnal.info)