USTAVNI SUD BiH ODLUČIO: Odbijene Dodikove apelacije, presuda Suda BiH ostaje na snazi

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv presude Suda Bosne i Hercegovine od 12. juna 2025. godine. Kao nedopuštene odbačene su Dodikove apelacije podnesene u u vezi s izjavama javnih zvaničnika datih tokom suđenja apelantu zbog toga što su očigledno - neosnovane.

Ustavni sud takođe je odbacio kao nedopuštenu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv rješenja Suda BiH od 18. augusta 2025. godine i odluke Centralne izborne komisije BiHod 6. augusta 2025. zbog toga što nije u skladu sa Ustavom BiH.

Odlučeno je tako danas na vanrednom zasjedanju sa samo jednom tačkom dnevnog reda – odluka o meritumu AP-3722/25 (Milorad Dodik).

Ustavni sud utvrdio je i da su neosnovani apelantovi navodi koji su se ticali osporavanja pravnog statusa visokog predstavnika i njegovih ovlaštenja u kontekstu propisivanja krivičnog djela iz člana 203a KZBiH za koje je apelant proglašen krivim. Prema mišljenju Ustavnog suda, o tome su se detaljno izjasnili redovni sudovi, što je bila i okosnica cjelokupnog krivičnog postupka.

Prema tome, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju nesporno ispoštovan osnovni uvjet iz člana 7. Evropske konvencije da samo zakon može propisati krivično djelo i kaznu, odnosno da je krivično djelo jasno definirano zakonom. Isto tako, a suprotno apelantovim tvrdnjama, Ustavni sud smatra i da je krivično djelo za koje je apelant osuđen bilo na snazi u vrijeme potpisivanja spornih ukaza.

U odnosu na apelantove navode da odluku o delegiranju nije donio funkcionalno nadležan sud, Ustavni sud je ukazao da je apelantove navode o tome ispitalo apelaciono vijeće u osporenoj drugostepenoj presudi. Obrazloženje koje je u vezi s tim dato je dovoljno jasno i nije proizvoljno, posebno imajući u vidu da se radilo o pitanju o kojem je prethodno pravosnažno odlučeno.

Pri tome je Ustavni sud istakao da sud pred kojim je apelantu suđeno ima sve kompetencije za suđenje kao svaki drugi redovni sud. Radi se o zakonom uspostavljenom sudu, u kojem sude sudije profesionalci i u čijoj je stvarnoj nadležnosti utvrđivanje apelantove krivične optužbe iz člana 203a KZBiH. Stoga je Ustavni sud utvrdio da su i ti apelantovi navodi neosnovani.

Stoga, Ustavni sud smatra da okolnosti konkretnog predmeta u svjetlu prethodnih razmatranja i zaključaka ne ostavljaju dojam da je u krivičnom postupku protiv apelanta, sagledanom u cijelosti, prekršeno pravo na pravično suđenje. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, odlučeno je da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.

Ovim je u BiH završen slučaj Dodik.

Sud BiH osudio ga je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. 

Današnjoj odluci Ustavnog suda BiH prethodila je odluka državnog Tužilaštva da obustavi istragu protiv Dodika, bivšeg premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića koji su bili optuženi za rušenje ustavnog poretka. 

Iako su se tužioci hvalili da su intenzivirali istragu nakon što je NSRS usvojila sporne zakone o zabrani djelovanja državnih institucija na teritoriji entiteta, danas je građanima rečeno da nema dovoljno dokaza da su počinili krivično djelo. 

HRIŠĆANSTVO, IMAMO PROBLEMKorupcija i kriminal su i dalje vrijednosti hrabrog ratnika Dodika