PRVOMAJSKI PROTESTI: Na ulici radnici Željezare Zenica, Sindikat trgovaca animira radnike da glasaju

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH) ove godine 1. maj kao datum borbe za prava radnika obilježava sedam dana. “Prvomajska akciona sedmica” u organizaciji sindikata je sedmica u kojoj se održava niz konkretnih akcija, a ove godine fokus je stavljen na efekte neradne nedjelje iz ugla radnika, kao i snagu radničkog glasa na Općim izborima 2026. godine, kao ključnim temama.

Radnička borba ne svodi se samo na jedan dan već na kontinuirano djelovanje, poručuju iz ovog sindikata.

Akciona sedmica počela je Forumom „Neradna nedjelja djeluje“  koji je održan 24. aprila u Sarajevu. Održana je i Konferencijom Sindikata trgovine Jugoistočne Evrope.

-Budući da je 2026. izborna godina, radnici u trgovini po prvi put izbornu nedjelju dočekuju neradnu, što im omogućava značajnije učešće u samom procesu.  Cilj projekta je animirati radnike da glas koriste kao sredstvo za borbu za bolja prava.

Sedmicu STBIH završava 1. maja organizacijom drugog po redu „Porodičnog dana“, na kojem će članovi Sindikata i njihove porodice koji praznik žele provesti na sindikalan i radnički način.

-Tradicionalno smo navikli da se 1. maj obilježava maršom, protestom i slično. STBIH je dosada godinama bio među rijetkim sindikatima koji su 1. maj provodili na ulici, ističući svoje zahtjeve i zagovarajući interese radnika u trgovini. I cijela priča o ovom Prazniku rada završi taj dan. Mi u STBIH želimo pokazati kako borba za radnička prava nije borba na jedan dan i nije akcija samo za 1. maj. Zato smo se ove godine odlučili na čitav niz aktivnosti upravo u povodu ovog radničkog praznika - kažu iz STBIH.

Na konferenciji 29. aprila predstavili su projekat "2026. radnici glasaju za svoja prava", s ciljem da motivišu radnike da izađu na izbore, nakon što su predočili, kako navode, “argumentovane, objektivne i transparente podatke o tome šta nude političke stranke, šta su dosada uradile, kao i šta zagovaraju kada su u pitanju radnička prava”.

Prema ovoj analizi, postoje jasne razlike u nivou podrške radničkim pravima i uvođenju neradne nedjelje:

-Ulazna anketa pokazuje da radnici i ne znaju zaista mnogo o stavovima pojedinih političkih subjekata, vrlo često ne mogu povezati pojedine političke predstavnike sa njihovim političkim strankama, prate samo one teme koje ih se direktno tiču i samo one izvore informacija koje i inače preferiraju – navode.

1. maja protesti i u Zenici. 

Nakon gašenja proizvodnje čelika u Novoj željezari Zenica članovi 37 sindikalnih organizacija Sindikata metalaca Federacije BiH najavili su proteste u Zenici za 1. maj. Pod motom “140 godina borbe za radnička prava – spasimo Željezaru Zenica” okupit će se u devet časova ujutro na lokalitetu Kamberovića polje. Nakon toga, kolona će se  Obalnim bulevarom i Bulevarom kralja Tvrtka i zaputiti na plato ispred upravne zgrade NŽZ-a.

Radnici su se ranije, u martu 2026., okupili ispred zgrade Vijeća ministara BiH, upozoravajući da nisu u pitanju samo njihova radna mjesta, nego i niza drugih firmi koje se „naslanjaju“ na proizvodnju čelika, prije svega Rudnika željezne rude Prijedor te transportnih preduzeća, prije svih entitetskih željeznica.

Kako smo i ranije pisali, nakon preuzimanja željezare od „ArcelorMittala“, novi su vlasnici, formalno je to firma H&P iz Zvornika Predraga Pavlovića i Ahmeda Hamzić, sa Gordanom Pavlovićem, vlasnikom kompanije Pavgord u sjeni, optimistočno najavili milijardu maraka vrijedne projekte u proizvodnji čelika i energetici koja uključuje spalinicu na otpad. Nedugo potom zatražili su pomoć od države kako bi se sačuvala željezara te objavili da su primorani pokrenuti stečajni postupak, što su i učinili 17. decembra 2025.

HDZ blokirao carine na uvoz čelikaRazočarani željezarci poručuju - nije im pametno ovo što su uradili

Bivši radnici koksare u Lukavcu početkom 2026. godine organizovali su niz mirnih protesta i šetnji, upozoravajući na nezakonitosti u stečajnom postupku nakon gašenja proizvodnje. Radnici su se okupili ispred Gradske uprave Lukavac i Vlade Tuzlanskog kantona, tražeći svoja prava, sumnjajući u zakonitost procesa i zahtijevajući hitne reakcije vlasti zbog opasnosti od gašenja jedine koksne baterije u regiji. 

Protesti državnih službenika, boraca, policije

Početkom ove godine Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) prvobitno je najavio velike proteste za 1. mart 2026. godine, očekujući oko 10.000 radnika, zbog uskraćivanja prava na praznik od strane Vlade Federacije BiH. Međutim, nakon konsultacija, protest je otkazan krajem februara jer su zahtjevi sindikata podržani, što je rezultiralo time da je 2. mart (ponedjeljak) postao neradni dan i za trgovine. 

Od početka godine proteste su organizovali državni službenici – 31. marta – zbog neusvajanja budžeta institucija BiH za ovu godinu ali i nepotpunog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o plaćama.

Protestima su se pridružili predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH, Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BIH i Saveza sindikata policijskih organa u BiH, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Granične policije BiH.

Iz Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH upozorili su da zakon koji je usvojen u Domu naroda nije identičan verziji usvojenoj u Zastupničkom domu.

U martu su ispred zgrade Federalne vlade svoja prava tražili i demobilisani pripadnici Armije RBiH, HVO-a i policije, zahtijevajući uvođenje prava na borački dodatak.

Prije toga, Vlade FBiH sa predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja usaglasila je da isplata boračkog dodatka počne od 2027. godine i da iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u ratu.

Protesti i ostavka Vlade KS-a

U Sarajevu su nakon tramvajske nesreće u kojoj je smrtno stradao mladić Erdoan Morankić, teško povrijeđena 16-godišnjakinja te lakše još nekoliko građana, održavani masovni protesti. Na zahtjev građana, premijer Vlade Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku, čime je cijela Kantonalna vlada bila u ostavci. Nekoliko mjeseci kasnije, Vlada i premijer funkcionišu kao da ostavke nije ni bilo.

Jedan od zahtjeva bila je i brza i transparentna istraga Tužilaštva KS-a, objavu potpunih informacija o istrazi, uključujući podatke o servisiranju tramvaja i snimak kamere iz tramvaja u trenutku nesreće, potpuno povlačenje svih starih tramvaja iz saobraćaja dok isti ne prođu ponovno servisiranje, kao i javnu objavu podataka o ispravnosti. Osim toga, traže ostavke svih odgovornih u nizu cijelog sistema javnog prevoza, te izgradnju kvalitetnog i sigurnog javnog prevoza i obustavu privatizacije javnog gradskog prevoza.

Mjesecima nakon nesreće ni jedan od ovih zahtjeva nije u potpunosti ispunjen.

(zurnal.info)