PONIŠTENI DODIKOVI ZAKONI: Državni udar nije po Ustavu BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je danas Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopunu Krivičnog zakona i Odluku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koje je izglasala Narodna skupština Republike Srpske.

Takođe, sud je proglasio je neustavnim zakon kojim se uvode pravne kategorije „neprofitnih organizacija“ i „agenata stranog utjecaja“, uz ocjenu da predstavlja kršenje slobode udruživanja i osnovnih demokratskih načela.

Sudije su se pozvale na praksu Evropskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju Zakona o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu iz RS. Evropski sud je ranije utvrdio da takvi propisi nisu u skladu sa članom 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje slobodu udruživanja.

Ustavni sud je ocijenio da sad već poništeni akt isključuje mogućnost da neprofitne organizacije utiču na javnu vlast, čime im se zabranjuje osnovna djelatnost; široko i neprecizno definiše pojmove poput „političkog djelovanja“ i „političkih aktivnosti“, čime se otvara prostor za arbitrarnu primjenu zakona i represiju nad civilnim sektorom; organizacije koje primaju strane donacije automatski stigmatizira kao „agente stranog uticaja“, što im otežava rad; uvodi režim nadzora i kontrole stranog finansiranja, bez garancije za pravnu zaštitu, a sankcijama uključuje zabranu rada i krivičnu odgovornost, što je „nesrazmjerno i štetno za demokratski poredak“.

„Pravo nevladinih organizacija je da primaju donacije iz inostranstva  i to proizlazi iz međunarodnih dokumenata, uključujući: Osnovna načela o statusu NVO-a u Evropi, Preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope, Deklaraciju UN-a o pravima i odgovornostima branitelja ljudskih prava. I Venecijanska komisija i ODIHR ukazali su, u svom mišljenju o nacrtu zakona, da ne postoje garancije za efikasne pravne lijekove protiv odluka donesenih na osnovu osporenih odredbi“, stoji u obrazloženju Ustavnog suda.

Na kraju, zaključeno je da zakon ne odgovara „hitnoj društvenoj potrebi“ niti je nužan u demokratskom društvu. Rigorozne mjere nadzora, obaveza označavanja, kao i teške sankcije ocijenjene su kao protivne osnovnim slobodama i neusklađene s principima pravne sigurnosti i proporcionalnosti.

Takođe, odlukom broj U-7/25, Ustavni sud BiH utvrdio je da Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, kao i pojedine tačke zaključaka NSRS i Odluka o mjerama proisteklim iz odluka vanustavnih institucija BiH – nisu u skladu s Ustavom BiH. Sud je ove akte poništio od dana njihovog donošenja ili objavljivanja.

„Navedeni propisi zadiru u isključive nadležnosti države BiH, posebno u oblasti pravosuđa i sigurnosti, čime se de facto i de iure pokušava uspostaviti suverenitet entiteta RS na štetu državnog nivoa. Ukidanje državnih zakona na teritoriji RS nije moguće jednostranim potezima. Entitetima se ne može jednostrano 'vratiti' nadležnost koju su prethodno prenijeli na državni nivo, saglasno Ustavu BiH. To se može učiniti isključivo odlukama Parlamentarne skupštine BiH“, objavio je sud.

Zakon kojim se ukida primjena državnih zakona o VSTV-u, SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu BiH ocijenjen je kao direktan udar na suverenitet BiH.

Istovremeno, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, kojim je uvedeno novo krivično djelo "nepoštovanje odluka institucija RS“, takođe je proglašen neustavnim. Sud je ukazao da odredba nije u skladu s principom vladavine prava, jer derogira pravnu sigurnost, ne precizira koje vrijednosti štiti i podrazumijeva obavezu izvršavanja odluka bez obzira na njihovu zakonitost.

Posebnom oodlukom broj U-8/25 sud je poništio i Zakon o VSTV RS i prateći Pravilnik o izboru članova tog tijela, jer entitet nema ustavni osnov za osnivanje vlastitog VSTV-a budući da se pravosuđe BiH uređuje državnim zakonom na osnovu prethodnog prenosa nadležnosti iz entiteta.

Ustavni sud je istakao da se donošenjem paralelnih zakona u RS, kojima se preuzimaju nadležnosti državnih institucija, pokušava zaobići Ustav BiH i uspostaviti pravosudni sistem mimo ustavno utvrđenog okvira.

(zurnal.info)