Brčko

Učenici pod jednim krovom: Ne ističemo suprotnosti, tražimo sličnosti

Pripremio: D.Obrdalj

Brčko je jedini grad u BiH koji je do kraja implementirao zajedničku jezgru za književnost i jezik u školama. To je i jedini grad u čijim školama je ispoštovano prisustvo pisaca iz sva tri konstitutivna naroda u nastavnim programima. Ali, nije uvijek tako bilo

Učenici svih nacionalnosti Ekonomske škole u Brčkom, u svoju školu ulaze na jedan zajednički ulaz. U klupama sjede zajedno, sve do trenutka kada trebaju na nastavu maternjeg jezika.Tada svako ide u “svoju” učionicu.

- Bar smo ostali pod jednim krovom, za razliku od mnogih škola u Bosni i Hercegovini gdje učenici idu u jednonacionalne škole. To je naša prednost, a nek svako uči svoj jezik, to nije problem, za Žurnal kaže učenica Ekonomske škole u Brčkom Jasmina Suljagić.


Jasmina Suljagić, učenica Ekonomske škole u Brčkom

Nismo nacionalisti, nemamo problema, kaže nam njena prijateljica Maja Sekulić.

U Distriktu Brčko postoji jedinstven sistem obrazovanja koji je zasnovan na multietničnom principu. Učenici različitih nacionalnosti zajedno su na nastavi historije/povijesti, hemije/kemije, geografije/zemljopisa te drugih predmeta. Ipak, više od decenije na bosanski, srpski i hrvatski jezik odlaze u odvojene učionice.

Međutim, nije uvijek bilo tako. Od 1995. pa do 2000. postojale su  škole koje su radile po bosanskom, hrvatskom i srpskom programu. Godinu dana poslije krenulo se u reformu obrazovanja. Ali već na prvom koraku vidjelo se da to neće biti lak posao. U junu 2001. godine Skupština Brčko distrikta ne usvaja prijedlog Zakona o obrazovanju. Stranke sa srpskim predznakom bile su protiv.

“Njima je glavna smetnja bila ravnopravna upotreba svih jezika i pisma, zabrana diskriminacije, i ukljanjanje nacionalnih simbola” za Žurnal kaže tadašnji načelnik odjela za obrazovanje Distrikta Brčko Esad Atić.


Učenici Ekonomske škole u Brčkom

“Mi smatramo da djeca trebaju da pohađaju kompletnu nastavu na maternjem jeziku”, za Žurnal kaže zastupnik SDS-a u Skupštini Brčko disktrikta Milan Purić.

Tadašnji OHR-ov supervizor za Brčko, Henry L. Clarke bio je razočaran, ali ne i iznenađen.

“Prijedlog koji smo mi dali i za koji smo smatrali da ispunjava njihove zahtjeve nije prihvaćen. Ja sam razočaran jer vjerujem da ima mnogo porodica u Brčko Distriktu, uključujući porodice srpske nacionalnosti, koje su spremne da pošalju svoju djecu u nediskriminatorske, multietničke škole. A današnje glasanje nije predstavljalo te ljude.”

Već sljedećeg mjeseca supervizor OHR-a iskoristio je svoje ovlasti i izdao je nalog  o nametanju Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koji uključuje sve amandmane usvojene na zasjedanju Skupštine Brčko Distrikta 27. juna 2001. godine. Time je uspostavljen školski sistem prema kojem se djeca razdvajaju samo kad je u pitanju nacionalna grupa predmeta koji funkcionira i danas.

- U početku je bilo otpora i demonstracija ali vrlo brzo je to prevaziđeno... S obzirom da je distrikt jedna specifična lokalna zajednica u kojoj su svi propisi drugačiji u odnosu na ostatak BiH, kod nas ovaj način pohađanja nastave  funkcioniše, za Žurnal kaže Zora Pajkanović direktorica Ekonomske škole u Brčkom i nastavnica srpskog jezika.


Zora Pajkanović direktorica Ekonomske škole u Brčkom

 - Naša iskustva pokazuju da je to odlično rješenje, i u drugim krajevima BiH ako se ima dobre volje mislim da bi to rješenje bilo  idealno. Mi se trudimo da ne ističemo suprotnosti, nego tražimo sličnosti, a ono tamo gdje je nacionalni taj element to njegujemo putem odvojene nastave maternjeg jezika i to nije nikakva prepreka, kaže  profesor Bosanskog jezika u Ekonomskoj školi u Brčkom Edin Jašarević

Roditelji na početku školovanja odlučuju na kojem jeziku i pismu će se učeniku izdavati dokumenti. Svi nastavnici, učitelji, profesori, svi zaposleni u obrazovanju imaju pravo da govore i pišu svojim jezikom. A učenicima se obavezno izdaju dokumenti na njihovom jeziku.


Edin Jašarević, profesor Bosanskog jezika u Ekonomskoj školi u Brčkom

 - Ako u jedan razred na prvi čas ulazi profesor koji govori i piše srpski – on govori i piše srpskim jezikom. A učenici govore i pišu svojim jezikom. Obavezni smo da jedni druge razumijemo. Obavezni smo također da u slučaju da dođe nekog ne razumjevanja jedni drugima objasnimo. Ako je drugi čas profesor Hrvat on opet govori i piše svojim jezikom a učenici i dalje govore i pišu svojim jezikom. I opet smo u obavezi da jedni drugima objasnimo. Uglavnom nemamo problema, kaže direktorica Pajkanović.

Nismo zabilježili niti jedan slučaj da je razdvajanje djece kada je u pitanju maternji jezik nekom smetao. Roditelji, učenici, profesori, direktori – svi ovakav sistem obrazovanja danas smatraju funkcionalnim i održivim.

Da li je OHR mogao i trebao ovakav sistem obrazovanja nametnuti i u drugim sredinama u BiH gdje postoji problem diskriminacije?

„Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je naglasio značaj obrazovanja kada su u pitanju pomirenje, održivi mir i ekonomski razvoj, te je pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da odlučno pristupe reformi prosvjetnog sistema koja bi poboljšala standarde i prilagodila obrazovni sistem zahtjevima tržišta rada u 21. stoljeću, a na principima nepolitizacije, nediskriminacije, nesegregacije i inkluzivnosti”, odgovor je  OHR-a na upit Žurnala.

Dakle, OHR je nametnuo rješenje problema obrazovanja u Brčkom. Za provedbu reforme u drugim sredinama pozvao je Vlasti BiH. Od te 2001. godine do danas prošlo je 16 godina. Djeca u Jajcu protestuju jer ih razdvajaju. Osnivaju se nove škole. Izdaju se školski dokumenti sa grbovima nepostojećih država. Ne poštuju se sudske presude. Na tjelesnom/fizičkom odgoju postoje bošnjačke, srpske i hrvatske lopte, a djeca se nazivaju kruškama i jabukama.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Dvije škole pod jednim krovom, Distrikt Brčko