Istraga

KAKO JE PLJAČKAN HT ERONET: Namještanje tendera, skupocjeni konsultanti, ogromni troškovi...

FOTO: zurnal.info/arhiv
Priredio: S.M.

Skupina dioničara HT Eronet je, pozivajući se na revizorske izvještaje, podnijela SIPA-i, hrvatskom USKOK-u i njemačkoj policiji krivičnu prijavu protiv 12 osoba. Upravo o nalazima ovih revizorskih izvještaja Žurnal je pisao krajem 2010. i početkom 2011. godine. Podsjećamo šta su tada otkrili revizori i naša istraga

Policajci SIPA-e u srijedu ujutro uhapsili su nekoliko osoba među kojima su članovi uprave telekomunikacijske kompanije HT Eronet Stipe Prlić i Zoran Bakula.

Tužiteljstvo BiH provodi intenzivnu istragu, u kojoj je ostvarena i međunarodna suradnja s policijom i pravosuđem drugih zemalja, prvenstveno Republike Slovenije i Republike Hrvatske, na otkrivanju i dokumentiranju počinjenih kaznenih djela, prenosi Fena.

S obzirom da su aktivnosti u tijeku, Tužiteljstvo BiH u ovom trenutku ne može dati više informacija za javnost i medije.

- Bitno je istaći da su financijskim malverzacijama koje su predmet istrage, budžet naše zemlje a samim tim i svi građani, oštećeni za višemilijunske iznose. Ova aktivnost pokazuje odlučnost Tužiteljstva BiH i partnerskih institucija u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, radi uspostave vladavine prava u našoj zemlji, u procesu približavanja europskim integracijama - priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

SIPA je prijavu koja se odnosi na poslovanje HT Mostar dobila još u julu 2010. godine.

Kako su mediji ranije izvjestili, neformalna skupina dioničara HT Eronet je, pozivajući se na revizorski i interne revizorske izvještaje poslovanja mostarskog HT-a za period 2006.- 2009., podnijela SIPA-i, hrvatskom USKOK-u i njemačkoj policiji krivičnu prijavu protiv 12 osoba zbog sumnje da su počinili više krivičnih djela i navodnu višemilionsku pronevjeru.

Upravo o nalazima ovih revizorskih izvještaja Žurnal je pisao krajem 2010. i početkom 2011. godine. Podsjećamo šta su tada otkrili revizori i istraga Žurnala.


IZVJEŠTAJ Pljačka HT Eroneta u 2009.(1): Eronet prostorije iznajmljuje od člana RAK-a?

HT Eronet ima vrlo jednostavan slogan – jer vrijedi. Taj slogan kao da su smišljali oni koji su ovu javnu kompaniju prisvojili kao od oca naslijeđenu. U namještanju tendera, nezakonitom povećanju plata, izvlačenje novca kroz iznajmljivanje prostora i prkošenju osnovnim zakonima ekonomije, HT Eronet je bez sumnje kandidat za zlatnu koku domaćih političara.

Samo u 2009. godini iz HT Eroneta je “isparilo” najmanje 40 miliona maraka namještanjem tendera i namjernim smanjivanjem dobiti, rezultati su izvještaja Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2009. godinu.

HT Eronet je trebao zaraditi više od 17 miliona 2009. godine ali se ta dobit nekako istopila i svela na svega šest miliona maraka.

Revizori su zaključili da finansijska izviješća ne prikazuju istinito i objektivno finansijski položaj preduzeća.

U odnosu na 2008. godinu vrijednost i dobit HT Eroneta se smanjila a obaveze povećale. Zanemarena su sva pravila i zakoni a rukovodstvo se ponašalo kao da vodi krčmu a ne kompaniju sa 1.500 zaposlenih. U prvom dijelu priče o HT Eronetu objavili smo informacije o iznajmljivanju prostorija od privatnog poduzetnika Nevena Tomića, ali što je za ovu priču mnogo bitnije, člana Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Prostor u zgradi njegove firme iznajmljuje Eronet, jedan od korisnika licenci koje izdaje agencija u kojoj Tomić obavlja vrlo odgovornu funkciju. O svom sukobu interesa Tomić za Žurnal nije želio govoriti a iz RAK-a smo samo kratko obaviješteni da oni ne znaju za poslove Tomića i Eroneta te da na kraju nisu ni nadležni za sukob interesa.

 

Kad su svi "dobri" nema sukoba interesa

Tri godinu za redom HT Eronet je davao stotine hiljada maraka za iznajmljivanje prostora u Mostaru čiji je vlasnik, po svemu sudeći, jedan od članova RAK-a.

U oktobru 2007. godine je potpisan ugovor o najmu poslovnog prostora od kompanije Maxima trade Mostar površine preko 1.300 kvadrata. HT je svaka tri mjeseca plaćao po 86.044 maraka za prostor u prizemlju Tomićeve poslovno-stambene zgrade. Revizori su u svom izvještaju posebnu pažnju skrenuli na ovu finansijsku stavku.

Glas Srpske je već ranije objavio kako je Neven Tomić, predsjedavajući Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije jedan od vlasnika kompanije Optima u čijem je navodno vlasništvu mostarska Maxima bez dodatnih pojašnjenja. Tomić nikada javno nije demantovao ovu informaciju a za Žurnal o tome nije želio govoriti. U RAK-u su rekli da o njegovom vlasništvu ne znaju i da u konačnici nisu nadležni za to.
- Važno je istaknuti da u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH članove Vijeća Agencije imenuje Parlamentarna skupština BiH te da samo PS ima isključivo ovlaštenje za eventualno smjenjivanje članova Vijeća pod određenim okolnostima, između ostalog, ukoliko se dokaže postojanje sukoba interesa – objasnili su tada iz RAK-a.

Poslanici Skupštine u odlasku nisu se bavili Tomićem. Novoizabrani poslanici bili su prezauzeti formiranjem skupštinske većine pa je eventualno ispitivanje Tomićevog sukoba interesa tada još uvijek bilo neizvjesno.

Za zvaničnom potvrdom, na kraju nije bilo ni potrebe – Maxima i Optima su dvije kompanije pod jednim krovom sa zajedničkim brojevima telefona i faksova.

Zanimljivo je da se oba preduzeća nalaze na istoj adresi Hrvatskih branitelja 8A u Mostaru te koriste isti broj telefona. Kod jednih služi kao telefon a kod drugih kao faks, i tako dva puta - odnosno za dva različita broja. Jedan od brojeva faksa koji stoje na zvaničnoj stranici Optime registrovan je u HT-ovom imeniku kao broj Maxime. Tomić je zbog licence koju je RAK izdao Optimi optuživan za sukob interesa što je on odlučno negirao ali negiranje vlasništva u Optimi nije zabilježeno.


PLJAČKA ERONETA(2): Skupocjeni stručnjaci bez inventurnih brojeva

HT Eronet je skoro cijelu godinu bio bez direktora ali im to nije smetalo da potpišu i plate poslove koji nikada nisu urađeni. Uspjeli su čak i otpustiti radnike ali i na plate potrošiti više od devet miliona maraka.

Mimo zakona, jer vrijedi

Duže od godinu dana ova kompanija nije imala direktora dok su izvršni direktori imenovani protivno propisima. Galama koja se stvorila ponovnim pokušajem izbora Stipe Prlića za Predsjednika Uprave vremenom se stišala i sve je nastavljeno po starom. U tišini je za predsjednika uprave imenovan Vilim Primorac bez saglasnosti Vlade pa je odluka kasnije poništena i HT je i dalje bez direktora. Kaznena prijava koju je protiv Prlića i nekoliko drugih rukovodilaca preduzeća pokrenulo anonimno i neformalno udruženje malih dioničara je odbačena, revizorski izvještaji ionako nemaju nikakve pravne posljedice pa su Prlić i društvo pred zakonom do sada bili čisti kao nova SIM kartica.

Teško da se može reći da Prlić nije dobro vodio kompaniju jer je cijeli plan i program poslovanja za trogodišnji period od 2007. do 2009. godine stao na devet stranica! Na tri stranice po jednoj godini nije moglo stati puno ali rukovodstvo HT-a nije moglo ispuniti niti to. Skromno su sebi odredili da će godinu završiti sa 17 miliona maraka dobiti ili oko deset puta manje od BH Telecoma. Ipak, uspjeli su prebaciti tek nešto više od šest miliona ili oko trećinu od planiranog.

Za to je prije svega krivo rasipništvo uprave. Imovina preduzeća nikada nije popisana do kraja.

Veći broj stalnih sredstava je bez inventurnih brojeva, jer su brojevi otpali, pa su lijepljeni na druga stalna sredstva, objašnjavaju revizori u izvještaju o poslovanju ove firme za 2009. godinu.

To bi teoretski moglo značiti da umjesto otpisa stare fotelje ustvari otpisujete nov laptop.

Da su se u HT-u samo potrudili naplatiti sve svoje usluge, prebacili bi preko 50 posto plana dobiti. Ovako su 2009. godinu završili sa 2,3 miliona nenaplaćenih potraživanja koja su revizori već okarakterisali kao izgubljena zbog loše strategije i kontrole postupaka.

 
Manje je više

Pregledom troškova HT-a jasno je da se poslovi biraju beskompromisno: bitan je kvalitet a ne cijena pa šta košta da košta. Tako je sa jednom od najpoznatijih svjetskih konsultantskih kompanija A.T. Kearney potpisan ugovor po kojem se njihov stručnjak plaća 2.400 maraka za dan posla, bez PDV-a. HT je ove usluge u 2009. koristio ukupno 104 dana za što je plaćeno 249.768 maraka. Samo jedna sitnica nedostaje da zbog ovakvog poslovanja HT smatramo ozbiljnom kompanijom: ne postoji nikakav dokaz da su stručnjaci plaćeni posao i uradili.

Timu za reviziju u tijeku rada revizije nije prezentirana dokumentacija iz koje se vidi da su ugovorene aktivnosti i izvršene, navodi se u izvještaju.

Ne postoji niti dokumentacija o efikasnosti rada zaposlenih u ovoj firmi ali izvještaji o primanjima pokazuju da su isplaćivane plate veće od zakonom dozvoljenih. Tako je predsjednik kompanije u petom mjesecu 2009. godine zaradio ukupno 10.750 maraka. Iako je prošle godine donesen zakon po kojem plate direktora u javnim preduzećima ne smiju prelaziti iznos od 4,9 prosječnih plata u Federaciji, direktor HT-a je u posljednja tri mjeseca prošle godine redovno premašivao taj iznos.

Direktor (za Žurnal nije želio govoriti o poslovanju HT Eroneta dok se ne završi dugotrajni izbor novog direktora) i oni kojima je nadležan su uz to u izvještajima navodili netačne iznose odnosno troškove za plate. Sasvim drugi podaci su predstavljeni revizorima i prema njima je HT u 2009. godini potrošio više od 60 miliona na plate.

Iako je broj uposlenih smanjen, troškovi-primanja zaposlenih su porasli u odnosu na 2008. godinu za 18 posto, odnosno za devet miliona maraka, zaključuju revizori i dodaju da uprava kompanije nije racionalno trošila javna sredstva.

Pero Obad, predsjednik Sindikata HT Eroneta, kaža da se plate nisu povećavale već četiri godine.
- To je greška – kaže Obad čiji je Sindikat ranije slao dopis Uredu za reviziju institucija u Federaciji BiH u kojem navode da ukupno povećanja izdavanja za plate nije devet nego četiri miliona maraka.

Oni kažu da bi u izvještaju revizora trebalo pisati:

“Iako je broj uposlenih smanjen, troškovi primanja zaposlenih su porasli u odnosu na prošlu godinu za sedam posto, odnosno za 4.087.784 marke”.

Objašnjavaju da se od toga dva miliona odnose na poticanje otpremnine a ostala dva na oporezive isplate poput regresa, toplog obroka, dnevnice i ostalih koristi koje su sastavni dio plate što, po njihovom mišljenju, povećava iznos troškova primanja zaposlenih.

Međutim, nikakvo smanjenje troškova sa manjim brojem radnika nije zabilježeno.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

SIPA, Stipe Prlić, Eronet