Intervju

SAMIR LEMEŠ: Nema milosti prema odgovornima, podnosimo krivične prijave zbog zagađenja

FOTO: zurnal.info, arhiva/Eko-forum
Razgovarao: Semir Mujkić

Sa predsjednikom zeničkog Eko foruma Samirom Lemešom razgovarali smo o krivičnoj odgovornosti vlasti i zagađivača u dugogodišnjem gušenju Zenice

ŽURNAL: Da li je Eko-forum podnio krivične prijave zbog prekomjernog zagađenja odnosno utjecaja na zdravlje ljudi?

- Nije. Iako su nas dugo ubjeđivali da su kazne koje izriču inspekcije simbolične i premale jer se prekršaji kažnjavaju s maksimalno 15.000 KM, saznali smo da u našem krivičnom zakonu postoji član koji tretira namjerno onečišćenje okoliša.

U kontaktima s advokatima, prije pokretanja tužbe tražili su nam materijalne dokaze, papire, dokumente. Upravo te dokumente smo tražili prethodnim protestima i neke smo dobili, neke još nismo. Čim skupimo dovoljno upotrebljivih dokaza, slijede tužbe. Sjetite se kako su lani u Italiji pohapsili upravo odgovorne za zagađenje iz jedne talijanske željezare. Tad su uhapšeni direktori, vlasnici, menadžeri departmenta, ali i profesori s univerziteta koji su pomagali pri lažiranju podataka.

ŽURNAL: Da li smatrate da je sada vrijeme za podnošenje krivičnih prijava?

- Vrijeme je sazrilo, i to će sigurno uslijediti u narednim danima. Dali smo svima dovoljno vremena da nešto učine, ali nisu učinili dovoljno.
 

ŽURNAL: Protiv koga mislite da bi se mogla podnijeti krivična prijava, prvenstveno protiv zagađivača ili nadležnih?

- Svako nosi svoj dio krivice, i zagađivači, ali i organi vlasti koji su propustili da ih discipliniraju. Tužilaštvo, ukoliko je spremno prihvatiti se tog posla, mora sprovesti kvalitetnu istragu i dokazati osnovanost optužbi. U ovaj problem upetljani su mnogi, ali se dokazi vješto skrivaju.
 

ŽURNAL: Da li smatrate da bi građani samostalno mogli i trebali podnositi prijave zbog ugrožavanja zdravlja?

- Arhuška konvencija, koju je Parlament BiH ratifikovao prije 5 godina, garantuje pravo na pristup pravdi, odnosno obezbjeđuje građanima mogućnost da svoju zaštitu traže pred sudovima. Pitanje je samo koliko je naše pravosuđe spremno da se uhvati ukoštac s takvim slučajevima, jer smo svjedoci da se čak i manji slučajevi zataškaju, a kamoli krivica koja dovodi do obolijevanja velikog broja građana. Krivica pojedinačnih zagađivača je teško dokaziva, jer se oni uvijek vade izgovorom "nismo samo mi". Mi upravo radimo na dokumentovanju te krivice i argumentovanom raskrinkavanju tih izgovora.
 

ŽURNAL: Postoje li već dokazi o direktnom utjecaju zagađenja na zdravlje stanovnika Zenice?

- Postoji sramni izvještaj kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo u kojem za 85 posto slučajeva plućnih bolesti krive pušenje?! Istovremeno postoje relevantne međunarodne studije koje povezuju otrove koje ispušta ArcelorMittal (npr. benzen) s karcinomom pluća, kardiovaskularnim i drugim bolestima. Nije nam jasno zašto se zdravstvena struka toliko libi ukazati na poguban utjecaj zagađenja na zdravlje građana. Oni koji bi trebali najviše brinuti o našem zdravlju su tu apsolutno zakazali.
 

ŽURNAL: Šta očekujete od sutrašnjeg zatvorenog protesta u zgradi Opštine? Zbog čega protesti nisu na otvorenom i da li planirate masovnije proteste poput onih iz decembra prošle godine?

- Malo smo se našalili, jer je interventnim mjerama preporučeno građanima da se "ne zadržavaju na otvorenom". Ustvari, taj protest je samo priprema masovnih protesta koji će uslijediti uskoro, za koje očekujemo daleko veći odziv nego prije godinu dana. Za tako veliki događaj nemamo dovoljno resursa, pa smo se obratili i drugim udruženjima da nam se pridruže oko organizacije, obavještavanja građana, ali i oko usaglašavanja zajedničkih stavova i zahtjeva, jer se neke neformalne grupe zalažu za zatvaranje fabrike, blokiranje njenih ulaza, pa pokušavamo kanalisati takva nastojanja ka najboljim rješenjima koja neće ugroziti nikoga. Osim, naravno, onih koji su odgovorni za ovakvo stanje, prema njima nema milosti, oni moraju krivično odgovarati.


ŽURNAL: Često čujemo da zagađenje u Zenici samo djelimično dolazi od Mittala i da su tu brojna ložišta. Kolika je stvarna uloga ove kompanije u zagađenju u Zenici i da li ložišta zaista toliko zagađuju?

- Broj ne možemo reći. Po njihovim izjavama i izgovorima, moglo bi se zaključiti da nam oni čak pročišćavaju zrak. Stalno smišljaju nove izgovore, u posljednjem saopštenju su za kancerogeni benzen optužili benzinske pumpe (navodno se kod istakanja goriva emituje benzen?!).

Koncentracije benzena u Zenici dolaze isključivo iz Visoke peći i to je opštepoznata činjenica. Priča o benzinskim pumpama je obična laž. Kućna ložišta doprinose, to nije sporno, ali je za veliki dio tih kućnih ložišta opet posredno kriv ArcelorMittal. Otkako je ta kompanija preuzela gradsku toplanu, cijena grijanja je udvostručena. Cijenu centralnog grijanja diktira astronomski visoka cijena tople vode koja opet nastaje kao nusproizvod metalurške proizvodnje. Preskupo grijanje dovodi do toga da građani masovno odjavljuju centralno grijanje i onda prelaze na zagrijavanje ugljem.  

Slična situacija je u Sarajevu, gdje se preskupi zemni plin, umjesto korištenja u kogeneracijskim elektranama spaljuje u stanovima i tako se rasipa preskupa energija. Umjesto da se napravi niz gasnih turbina koje bi proizvodile struju, a radijatori u stanovima da se koriste kao sredstva za rashlađivanje vode, plin se spaljuje u stanovima, što je preskupo i onda ljudi grijanje na zemni plin zamjenjuju grijanjem na ugalj.

Kućna ložišta su problematična jer su im dimnjaci niski, dok visoki dimnjaci, poput onih u termoelekranama ili u željezari rasipaju zagađenje na veći prostor. Međutim, kad uporedite desetine tona uglja koja se sagore u kućnim ložištima sa hiljadama tona koje spali željezara, ta razlika u visini dimnjaka postaje irelevantna. Važno je napomenuti da ArcelorMittal zimi oko 70 posto energije dobijene spaljivanjem uglja u toplani troši za vlastite potrebe, a samo 30 posto za grijanje grada, postaje bespredmetan njihov izgovor da nas zagađuju zato što griju grad.
 

ŽURNAL: Da li ste zadovoljni dosadašnjom reakcijom nadležnih u Zenici i Federaciji na posljednje zagađenje zraka?

- Nadležni u Zenici su proglasili epizode upozorenja i uzbune tek kad smo mi najavili nove proteste i pozvali na smjene (ne)odgovornih političara. Gradonačelnik, koji bi trebao biti na čelu štaba za provođenje interventnih mjera, nikad se nije ovim povodom obratio građanima. Čak i proglašenje interventnih mjera nije potpisao on, nego je u potpisu rukovodilac službe za ekologiju. Građani od nekog ko troši već treći mandat očekuju barem trunku saosjećanja i empatije s građanima.

Što se tiče Federacije... a šta je to Federacija uradila? Federalni premijer je nedavno izjavio nebulozu da "sutra može poslati inspekciju da zatvori ArcelorMittal ali mu je žao 2.000 radnih mjesta". To nije samo neodgovorna, to je bezobrazna izjava. Zenica žrtvuje pluća svoje djece, a privatizacijom željezare nije dobila ni marke. Novac od Mittala je otišao Kuvajtskoj investicionoj agenciji (KIA), a njihov novac iz prve privatizacije je otišao na prebijanje dugova SFRJ prema Kuvajtu. Dakle, Zeničani se truju da bi otplatili dug SFRJ za kuvajtsku naftu?! Federalna vlada nikad nije preispitala privatizacijske ugovore, iako smo to tražili prošle godine.
 

ŽURNAL: Ranija mjerenja prekoračenja zagađenja pokazuje da je mjesec januar najzagađeniji. Da li to očekujete i ovog puta u januaru?

- Svakako, jer su filterska postrojenja u Mittalu i dalje simbolična. Nedavno ugrađeni filteri na Visokoj peći će riješiti samo 10 posto emisija prašine, dok za preostalih 90 posto moramo čekati još dugo. Vjerovatno ćemo doći u situaciju da moramo produžiti zimski raspust, da ćemo morati obezbijediti evakuaciju djece u planine, jer se uzdamo samo u meteorološke prilike, umjesto da koristimo tehnologije koje je zapadna Evropa davno implementirala u svojoj industriji.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Eko-forum, Samir Lemeš, Ekologija, Sarajevo, Zenica, Semir Mujkić